Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (dalje u tekstu Zavod) donijelo je dana 23.10.2020. godine odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini. Primarni ciljevi kod donošenja novih odluka bili su pojednostavljenje korištenja mjera i omogućavanje da se u određenim područjima proširi opseg poslodavaca i grana koje će njima biti obuhvaćene. „Doradom“ mjera obuhvaćene su:
Prva izmjena mjera odnosi se na skraćivanje radnoga vremena, a koja se dosad odnosila na skraćeno radno vrijeme od 50 posto, dok sada ide do 70 posto. Također, smanjuje se i potrebna dokumentacija koju različiti gospodarski subjekti moraju podnijeti kako bi se ta mjera pojednostavila u svojoj provedbi, a maksimalna mjesečna potpora po radniku raste s dosadašnjih 2.000 na 2.800 kuna. Drugim riječima, izmjena se odnosi na visinu potpore koja se dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, ali ne kraćem od 70 posto mjesečnog fonda sati, u visini najviše do 2.800 kn mjesečno neto po radniku. Pojedini radnik može provesti do 70 posto mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena. Ako poslodavac radnika koji ima skraćenje radnog vremena veće od 70 posto prijavi na potporu, razlika iznad 70 posto za skraćenje, odnosno općenito prekid/izostanak rada zbog kojeg radnik nije kriv ide na teret troškova poslodavca koji te sate plaća kao da je radnik radio ili se ti sati obračunavaju po drugoj osnovi (npr. plaćeni dopust, godišnji odmor i dr.). Radi fleksibilnijeg provođenja mjere izmjenama je ukinuta obveza dostave tjednih rasporeda radnog vremena za svakog pojedinog radnika. Ovu mjeru prema podacima HZZ-a dosad je koristilo 606 poslodavaca za više od 30.000 radnika.
Druge izmjene mjera odnose se na potpore koje su se počele isplaćivati u ožujku 2020. i tada iznosile 3.250 kuna, nastavile se isplaćivati u travnju i svibnju isplatom iznosa od 4.000 kuna, te je kasnije u lipnju produžena samo za određene sektore i nastavljena do danas za one sektore koji su bili najugroženiji. Ova potpora je izmjenama „dorađena“ da bi se u potpunosti prilagodila trenutnim potrebama i stanju u gospodarstvu. Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima COVID – 19 za listopad – prosinac osim poslodavaca iz određenih sektora moći će koristiti i svi poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ili odlukom epidemiologa, poslodavci kojima je na bilo koji način ograničen rad Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) te mikro-poduzetnici bez obzira na djelatnost. Kod ove mjere uvodi se stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Tako će npr. potporu od 2000 kuna po radniku dobiti poslodavac za pad prometa od najmanje 40 posto, potporu od 2500 kuna za pad prometa od 45 do 50 posto, 3000 kuna po radniku bit će za pad prometa od 50 do 55 posto. Na te iznose korisnici potpora oslobađaju se plaćanja doprinosa. Važna novina je i da se pad prometa od sada više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, već će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem kvartalu s prometom u tim istim kvartalima 2019. kako bi slika bila realnija. Iznimka će pritom biti sektori kojim je rad ograničen odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite kao primjerice usluge hrane i pića koji će imati mogućnost odabira što im je povoljnije, mjesečna ili kvartalna usporedba.
Potpora za očuvanje radnih mjesta - listopad-prosinac 2020.
Cilj mjere je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane COVID -19 narušena gospodarska aktivnost. Mjera se odnosi na razdoblje listopad – prosinac 2020. godine, odnosno vrijedi do kraja ove godine. Prijavitelji na mjeru su poslodavci te oni podnose zahtjeve za korištenjem, dok su korisnici mjere sami zaposlenici u tim gospodarskim subjektima. Ciljne skupine poslodavca su iz sektora:
Uz sektore prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva, organizacije raznih događanja, dodatno se izmjenama uključuju i sektori biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo i s njim povezane djelatnosti te usluge povezane s putničkim i vodenim prometom, čime je obuhvaćen i povremeni prijevoz. Osim poslodavaca iz prihvatljivih sektora mjeru mogu koristiti i svi poslodavci neovisno o djelatnosti koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave), te koji su zatvoreni odlukom epidemiologa te poslodavci kojima je na bilo koji način ograničen rad Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave). Pored navedenih, potporu mogu ostvariti i poslodavci koji zapošljavaju manje od 10 zaposlenih (mikro-poduzetnici) bez obzira na djelatnost.
Što se tiče vrste gospodarskih subjekata, prihvatljivi poslodavci su:
Potporu ne mogu koristiti:
Također, iznajmljivači privatnog smještaja i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nisu u sustavu poreza na dobit ili dohodak ne mogu koristiti mjeru.
Ciljne skupine radnika koji su prihvatljivi za korištenje mjere čine radnici zaposleni kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca odnosno svi osiguranici kod predmetnog poslodavca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, rade li u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i upućenog radnika) te radnici zaposleni u podružnicama/predstavništvima stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj.
Ciljana skupina radnika ne uključuje:
Predstavnici radnika u upravnim i nadzornim odborima odnosno drugim odgovarajućim tijelima koja nadziru vođenje poslova mogu koristiti predmetnu potporu. Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača / vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a svi poslovni subjekti zajedno imaju više od 10 zaposlenih radnika, potpora se ne odobrava za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste.
Kriteriji koje poslodavci moraju ispunjavati
Poslodavci trebaju dokazati da su u razdoblju od 01.04.2020.g. do 30.09.2020.g. imali pad prihoda/primitaka u odnosu na isto razdoblje 2019.g. i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece. Tromjesečni obveznici PDV-a dokazuju pad prihoda/primitaka kumulativno za drugo i treće tromjesečje 2020.g., u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
Poslodavci kojima je ograničen rad Odlukama stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave):
Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci treba dokazati pad prihoda/primitaka u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji traže potporu u odnosu na lipanj 2020. godine temeljem predaje tablice pada prihoda/primitaka za odnosni mjesec i lipanj 2020.g. Ako je poslodavac osnovan nakon 01.04.2019.g. i posluje duže od godinu dana treba dokazati da je u rujnu 2020. godine imao pad prihoda/primitaka u odnosu na rujan 2019.g. i to temeljem predaje PDV obrasca za rujan 2020.g. i rujan 2019.g. Poreznoj upravi ukoliko traži potporu za listopad, odnosno dokazati da je u mjesecu koji prethodi onome za koji traži potporu imao pad prihoda/primitaka u odnosu na isti mjesec 2019.g. i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece. Ako je poslodavac osnovan nakon 01.04.2019.g. i posluje duže od godinu dana, a tromjesečni je obveznik PDV-a, treba dokazati pad prihoda/primitaka iz trećeg tromjesečja 2020.g. u odnosu na treće tromjesečje 2019.g. Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a ili nisu u sustavu PDV-a u usporedivim razdobljima dokazuju pad prihoda/primitaka na temelju tablice pada prihoda/primitaka. U navedenim slučajevima poduzetnici su dužni dostaviti izvod iz knjige primitaka i izdataka ili bruto bilancu za odnosna razdoblja. Porezna uprava će temeljem dostavljenog PDV obrasca, a na zahtjev Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda/primitaka za promatrano razdoblje. Ukoliko je postotak pada prihoda/primitaka prihvatljiv uz zadovoljavanje ostalih uvjeta može se odobriti potpora.
Predaja zahtjeva i način odabira korisnika
Zahtjev se predaje putem online aplikacije na web adresi mjera-orm.hzz.hr sukladno dostupnim uputama. Potrebno je naglasiti kako Zavod ne preuzima odgovornost za podnošenje zahtjeva na neispravan način i izvan propisanog roka. Korisnici se odabiru temeljem zaprimljenih zahtjeva na javnom pozivu. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene od 26. listopada 2020. godine do zaključno 25. studenoga 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za listopad, studeni i prosinac 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene od 26. studenoga 2020. godine do zaključno 25. prosinca 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za studeni i prosinac 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene od 26. prosinca 2020. godine do zaključno 25. siječnja 2021. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za prosinac 2020. godine.
Koja je visina potpore?
Iznos od najviše 4.000,00 kuna mjesečno po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu prema postotku pada prihoda/primitaka:
Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem proporcionalno iznosu potpore. Za poslodavce koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ili Odlukom epidemiologa iznosi potpore su kako slijedi:
Koje su obveze poslodavca kod korištenja mjera?
Po pozitivno ocijenjenom zahtjevu i dodjeli potpora poslodavca mora voditi računa o obvezama koje mora ispunjavati kako bi zadržao pravo na korištenje potpora. Obveze su kako slijedi:
Također, poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći:
Isto se ne odnosi na obrtnike i ostale samostalne obveznike plaćanja doprinosa koji nisu u zakonskoj obvezi isplate plaće. Isti će dostaviti izjavu da su sredstva utrošena sukladno namjeni potpore. Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatra se financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće (Izvod s poslovnog računa), oznaka Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD) i OIB svakog radnika za kojeg je isplaćena Potpora za svaki mjesec isplate plaće.
Poslodavac koji je tražio potporu za 50 i više radnika bit će u obvezi vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore pa zaključno s 31. prosincem 2021. godine postupi na jedan od sljedećih načina:
Obveze Zavoda su:
Isplate sredstava po osnovi ostvarenih potpora vrše se do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a najkasnije po dostavi dokaza o isplaćenoj plaći, PDV obrasca ili drugih zakonskih dokumenata.
Što je sa „starim“ korisnicima mjere „rujan – prosinac“?
Za korisnike mjere rujan- prosinac u odnosu na novu mjeru listopad - prosinac važno je naglasiti da se od 26.10.2020. godine neće zaprimati novi zahtjevi za mjeru ORM COVID rujan prosinac i ORM COVID mikro-poduzetnici rujan-prosinac i isključivo je moguće predati zahtjev za novu mjeru listopad-prosinac. Nadalje, pravila su kako slijedi:
Potrebno je naglasiti da poništenje odustanka i naknadno vraćanje s mjere listopad-prosinac na mjeru rujan-prosinac po djelatnostima/mikro-poduzetnici rujan-prosinac neće biti moguće.
Svrha svih tih mjera je osigurati zaposlenost i osigurati plaće ljudima u sektorima koji su posebno pogođeni u kompleksnim uvjetima nastalim zbog pandemije Covid-19. Od strane gospodarskih subjekata očekuje se prepoznavanje prednosti ovih mjera, kao podrške za očuvanje radnih mjesta i očuvanje zaposlenosti te poticanje gospodarskih aktivnosti i da upravo u te svrhe bude i konzumirana.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
Izvor: https://mjera-orm.hzz.hr/potpora-za-ocuvanje-radnih-mjesta-listopad-prosinac/