Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

7.5.2020

Značaj instituta povrata u prijašnje stanje u prekršajnom postupku u uvjetima proglašene epidemije bolesti COVID-19

Institut povrata u prijašnje stanje posebno je značajan u zadnje vrijeme kada i pravni sustav funkcionira u uvjetima proglašene epidemije bolesti COVID-19, što se posebno ogleda u određenim ograničenjima izazvanim mjerama koje su određene radi suzbijanja ove epidemije.

Takve okolnosti determinirane proglašenom epidemijom, gdje prije svega mislimo na mjeru samoizolacije, odnosno karantene, možemo smatrati opravdanim razlozima za propuštanje podnošenja pravnog sredstva protiv odluke o prekršaju u propisanom roku, a koje onda u konačnici i opravdavaju primjenu instituta povrata u prijašnje stanje.

Uvodno možemo istaknuti kako stranke u prekršajnom postupku, uostalom kao i u drugim sudskim postupcima, mogu poduzimati određene radnje u postupku u određeno vrijeme i u određenom stadiju postupka. Propuštanjem određenih rokova stranke mogu prouzročiti za sebe negativne pravne posljedice, a najteža od njih je prekluzija pojedinog prava, do koje dolazi propuštanjem zakonskih rokova. Prekršajni zakon („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. – dalje u tekstu: PZ) upravo pravilima o prekluziji određenih prava zbog propuštenog roka ima za cilj sankcionirati određena propuštanja stranaka u prekršajnom postupku, odnosno njihovu pasivnost. Međutim, da bi se spriječile posljedice takvih propusta, PZ je institutom povrata u prijašnje stanje omogućio otklanjanje tih negativnih posljedica u slučaju opravdanog propuštanja. Dakle, povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum) je pravno sredstvo kojim se okrivljeniku u prekršajnom postupku koji je propustio iz opravdanih razloga rok za poduzimanje određene radnje, konkretno podnošenje pravnog sredstva protiv odluke o prekršaju (žalbe ili prigovora (protiv „običnog“ prekršajnog naloga)), i time izgubio pravo na tu radnju, omogućava da takvu radnju poduzme naknadno po proteku propisanog roka.

Institut povrata u prijašnje stanje posebno je značajan u zadnje vrijeme kada i pravni sustav funkcionira u uvjetima proglašene epidemije bolesti COVID-19, što se posebno ogleda u određenim ograničenjima izazvanim mjerama koje su određene radi suzbijanja ove epidemije, no i u takvim okolnostima, a prilikom primjene ovoga instituta, potrebno je pravilno ocijeniti koje su od postojećih okolnosti realno mogle spriječiti okrivljenika da podnese pravno sredstvo protiv odluke o prekršaju u zakonom propisanom roku. Dakle, sama činjenica da je trenutno proglašena epidemija ne predstavlja razlog za povrat u prijašnje stanje, no određene okolnosti determinirane proglašenom epidemijom, gdje prije svega mislimo na mjeru samoizolacije, odnosno karantene, možemo smatrati opravdanim razlozima za propuštanje podnošenja pravnog sredstva protiv odluke o prekršaju u propisanom roku, a koje onda u konačnici i opravdavaju primjenu instituta povrata u prijašnje stanje.

Odredbama članka 124. stavka 1. i 2. PZ-a propisano je da će okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje žalbe protiv presude sud dopustiti povrat u prijašnje stanje radi podnošenja žalbe, ako u roku od osam dana nakon prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povrat u prijašnje stanje te ako istodobno s molbom podnese i žalbu, s tim da se nakon proteka jednog mjeseca od dana propuštanja roka ne može tražiti povrat u prijašnje stanje. Prema ovakvoj dikciji prethodno navedenih odredbi proizlazi da je pravo na povrat u prijašnje stanje osobno pravo okrivljenika i da će mu se povrat  dopustiti samo ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta i to:

– ako je rok za podnošenje žalbe propustio iz opravdanih razloga - (materijalni uvjet) i

– ako u roku od 8 dana nakon prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok (subjektivni rok) podnese molbu za povrat u prijašnje stanje te ako istodobno s molbom podnese i žalbu, ali najkasnije u roku od mjesec dana od dana propuštanja roka (objektivni rok) - (formalni uvjet).

Prema tome, u svakom konkretnom slučaju potrebno je utvrditi bitne činjenice za ocjenu o tome je li razlog za propuštanje roka bio opravdan ili neopravdan, što implicira zaključak da je u molbi za povrat u prijašnje stanje potrebno navesti činjenice na kojima se temelji opravdanost molbe, te isto potkrijepiti i odgovarajućim dokazima. Mišljenja smo da bi, a što je aktualno u ovo vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19, svakako kao takav opravdani razlog za propuštanje roka trebalo cijeniti, uz bolničko liječenje okrivljenika oboljelog od bolesti COVID-19, i određene sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, konkretno izolaciju u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru - samoizolaciju, kao i stavljanje u karantenu. Naime, takvim mjerama se ograničava kretanje osoba prema kojima su određene, a čime im se onda ograničava i pristup određenim poštanskim uslugama, neposredni odlazak na sud, angažiranje branitelja i komunikacija s istim i sl., pa u konačnici u situacijama kada rok za podnošenje pravnog sredstva protiv odluke o prekršaju istječe prije isteka vremena trajanja mjere samoizolacije ili karantene, okrivljenicima je ograničena mogućnost u zakonom propisanom roku, prije svega, putem pošte ili neposrednom predajom na sudu podnijeti takvo pravno sredstvo (žalbu/prigovor).

Također, a s obzirom da sasvim izvjesno nisu svi okrivljenici vični pravu, mišljenja smo da u situaciji kad okrivljenik nije uz žalbu/prigovor formalno podnio i molbu za povrat u prijašnje stanje, a iz sadržaja žalbe/prigovora proizlaze razlozi zbog kojih nije žalbu/prigovor podnio u propisanom roku, trebalo bi takav podnesak (žalbu/prigovor) tretirati i kao molbu za povrat u prijašnje stanje, te o njemu odlučiti sukladno odredbama PZ-a o molbi za povrat u prijašnje stanje.

U praksi se događaju i situacije kada u stadiju izvršavanja odluke o prekršaju okrivljenik podnosi podnesak naslovljen kao „molba za povrat u prijašnje stanje“ i „žalba“, u čijem sadržaju u suštini navodi da mu nikada nije uručena predmetna odluka o prekršaju, pa da posljedično tome nije niti mogao podnijeti žalbu protiv iste odluke. Budući da navedeni razlozi nisu osnova za molbu za povrat u prijašnje stanje, jer molba za povrat u prijašnje stanje pretpostavlja uredan primitak odluke o prekršaju, no okrivljenik je iz opravdanih razloga propustio u zakonskom roku podnijeti dopušteno pravno sredstvo protiv odluke o prekršaju, to bi takav podnesak trebalo prihvatiti kao okrivljenikovo osporavanje klauzule pravomoćnosti odluke o prekršaju i dopuštenosti njezina izvršavanja i o njemu treba odlučiti rješenjem sukladno članku 151. stavku 8. PZ-a.

U odnosu na subjektivni rok (8 dana) za podnošenje molbe za povrat u prijašnje stanje ističemo kako taj rok direktno vežemo uz okolnosti koje su okrivljenika spriječile da podnese pravni lijek, pa je u tom smislu, dakle, potrebno utvrditi protek vremena od prestanka razloga koji je okrivljenika spriječio u podnošenju pravnog lijeka, primjerice utvrditi protek vremena od trenutka kada je okrivljeniku prestala mjera samoizolacije ili karantene. Objektivni rok je zapravo apsolutni rok zastare za podnošenje molbe, a počinje teći prvog dana nakon isteka posljednjeg dana roka u kojemu je prema zakonu trebalo podnijeti pravni lijek, neovisno o tome kada je prestao razlog propuštanja. Prema tome, nakon proteka roka od mjesec dana od dana propuštanja roka ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje. Inače, rokovi određeni po mjesecima završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca koji po svom broju odgovara danu kad je rok počeo, a ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca. (članak 123. stavak 3. PZ-a). U tom kontekstu naglašavamo da se žalba protiv prvostupanjske presude može podnijeti u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude (članak 191. stavak 1. PZ-a), s tim ako je presuda dostavljena i okrivljeniku i njegovu branitelju ali u različite dane, žalbeni rok računat će se od kasnijeg dana, a također u roku od osam dana može se podnijeti prigovor protiv prekršajnog naloga (članak 235. stavak 1. PZ-a).

Sukladno članku 125. stavku 1. PZ-a, molba za povrat u prijašnje stanje, dakako, zajedno sa žalbom, podnosi se tijelu postupka koje je donijelo odluku o prekršaju u vezi s kojom se podnosi molba. Ovdje ćemo naglasak staviti na formulaciju „odluka o prekršaju“, jer bez obzira što se u prethodno navedenoj odredbi članka 124. stavka 1. PZ spominje samo „presuda“, prema odredbama PZ povrat u prijašnje stanje može se tražiti zbog propuštanja roka za podnošenje žalbe protiv presude, protiv rješenja o prekršaju koje donosi tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak (primjerice carinsko tijelo i lučka kapetanija) te protiv rješenja o prekršaju kojim sud maloljetnom počinitelju prekršaja primjenjuje odgojnu mjeru. Međutim, uz prethodno navedene odluke, u „odluke o prekršaju“ ubrajamo i prekršajni nalog i obavezni prekršajni nalog, pa je, dakako, na ovom mjestu potrebno apostrofirati i zakonska rješenja vezana uz te sui generis odluke o prekršaju. Naime, člankom 235. stavkom 4. propisano je da će se okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje prigovora dopustit povrat u prijašnje stanje, te će se na odlučivanje o molbi za povrat u prijašnje stanje primijenit o tome odredbe ovoga Zakona o molbi za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za podnošenje žalbe protiv presude, dok je suprotno od toga, u članku 243. stavku 6. PZ-a propisano da u postupku izdavanja obaveznog prekršajnog naloga nije moguće podnositi molbu za povrat u prijašnje stanje. Dakle, primjena instituta povrata u prijašnje stanje dopuštena je u slučaju propuštanja roka za podnošenje prigovora protiv „običnog“ prekršajnog naloga, dok je primjena toga instituta isključena u slučaju propuštanja roka za podnošenje prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga.

Prema članku 125. stavku 2. PZ-a Visoki prekršajni sud RH nadležan je odlučivati o molbi za povrat u prijašnje stanje. U tom kontekstu možemo dodati da su posljedično izmjeni članka 94. PZ-a, odnosno poradi interne harmonizacije PZ-a, u zadnjim izmjenama i dopunama PZ-a (stupile na snagu 1. siječnja 2019.) izmijenjene i odredbe članka 125. stavka 2., 3., 4. i 6. tako da, za razliku od ranije kada su, a ovisno o nadležnosti za odlučivanje o žalbi, bila nadležna i vijeća prekršajnih sudova u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu,  prema trenutno važećim odredbama o molbama za povrat u prijašnje stanje, bez izuzetaka, odlučuje Visoki prekršajni sud RH. 

Prilikom odlučivanja o molbi za povrat u prijašnje stanje, Visoki prekršajni sud RH će, sukladno članku 125. stavku 3. PZ-a, rješenjem molbu odbaciti kao nedopuštenu ako je:

1. molbu podnijela osoba koja nije za to ovlaštena,

2. molba podnesena, a uz nju nije podnesena i žalba,

3. molba podnesena nakon proteka rokova iz članka 124. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (subjektivni rok-8 dana, objektivni rok-mjesec dana)

4. molba podnesena nakon odbacivanja žalbe.

Nakon što donese takvo rješenje Visoki prekršajni sud RH će, osim u slučaju kada je molba podnesena nakon odbacivanja žalbe, rješenjem odlučiti i o  pravodobnosti žalbe.

Međutim, ako ne donese rješenje prema članku 125. stavku 3. PZ-a, Visoki prekršajni sud RH će, sukladno članku 125. stavku 6. PZ-a, rješenjem:

1. odbiti kao neosnovanu molbu i žalbu odbaciti kao nepravodobnu,

2. prihvatiti osnovanom molbu i uzeti u razmatranje žalbu kao pravodobno podnesenom.

Odredbama članka 125. stavka 5. i 7. PZ-a propisano je da protiv prethodno navedenih rješenja Visokog prekršajnog suda žalba nije dopuštena, iako je u općoj odredbi članka 211. stavak 4. PZ-a već propisano da protiv rješenja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske žalba nije dopuštena.

Konačno, molba za povrat u prijašnje stanje nema suspenzivni učinak jer je izrijekom propisano da ne zadržava izvršenje odluke, osim ako „sud nadležan za odlučivanje o molbi“, dakle, Visoki prekršajni sud RH, na prijedlog podnositelja molbe u posebno opravdanim slučajevima (možda primjerice u slučajevima kada je izrečena kazna zatvora) odluči da se s izvršenjem zastane do donošenja odluke o molbi (članak 126. PZ-a).

Radi usporedbe istaknut ćemo da je člankom 92. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, br. 152/08. do 126/19. – u daljnjem tekstu: ZKP) propisano da će okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje žalbe protiv presude ili protiv rješenja, sud dopustiti povrat u prijašnje stanje radi podnošenja žalbe ako u roku od osam dana (subjektivni rok) nakon prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povrat u prijašnje stanje i ako istovremeno s molbom preda i žalbu. Isto će dopustiti sud i branitelju okrivljenika koji u slučaju iz članka 174. stavka 2. ovog Zakona nije iskoristio svoje pravo na žalbu (slučaj kada se okrivljeniku sudi u odsutnosti). Nakon proteka tri mjeseca (objektivni rok) od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje. Prema članku 93. stavku 1. ZKP-a, za razliku od uređenja u PZ-u, o povratu u prijašnje stanje odlučuje sud koji je donio presudu ili rješenje koje se pobija žalbom. Isto tako, prema članku 542. stavku 3. ZKP-a okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje prigovora protiv kaznenog naloga predsjednik vijeća dopustit će povrat u prijašnje stanje.

Željko Kudrić, dipl.iur.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2020

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite