U središtu

Žalbeni i tužbeni razlozi kod prekida upravnog postupka

04.02.2020 U članku je razmotren opseg odlučivanja drugostupanjskog tijela u upravnom postupku odnosno upravnog suda u upravnom sporu, u pogledu rješenja o prekidu upravnog postupka.

Mogu li se u žalbi izjavljenoj protiv rješenja o prekidu upravnog postupka iznositi i razlozi vezani uz meritum upravne stvari? Odgovor na to pitanje je niječan, zbog sljedećih razloga.

Prekid upravnog postupka vezan je uz materiju prethodnog pitanja, koja je regulirana odredbama članka 55. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09., dalje: ZUP). Ako se u postupku rješavanja upravne stvari pojavi pravno pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti upravnu stvar, službena osoba može riješiti to pitanje ili postupak prekinuti rješenjem dok nadležni sud ili javnopravno tijelo to pitanje ne riješe (stavak 1.). Postupak će se prekinuti kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili majčinstva te u drugom slučaju propisanom zakonom. Kad se prethodno pitanje odnosi na kazneno djelo, a nema mogućnosti za kazneni progon, službena osoba razmotrit će i to pitanje (stavak 2.). Službena osoba vezana je pravomoćnom odlukom nadležnog tijela kojom je riješeno prethodno pitanje (stavak 3.).

Institut prethodnog pitanja dodatno je uređen normama članka 56. ZUP-a. Pritom je stavkom 5. navedenoga članka propisano da će se postupak prekinut radi rješavanja prethodnog pitanja pred nadležnim sudom ili javnopravnim tijelom nastaviti kad odluka o tom pitanju postane pravomoćna. Postupak se može nastaviti po službenoj dužnosti i bez pravomoćne odluke o prethodnom pitanju i kad službena osoba ocijeni da više nema razloga čekati na pravomoćnost rješenja prethodnog pitanja pred nadležnim sudom ili javnopravnim tijelom, osim u slučajevima u kojima se mora prekinuti postupak.

Nadalje, za odlučivanje o prekidu postupka nadležno je tijelo koje je nadležno za rješavanje stvari koja je predmet postupka. Prekidom postupka prestaju teći rokovi u postupku, koji nastavljaju teći (tj. ne počinju teći iznova) nakon nastavljanja prekinutog postupka.

Mada nije riječ o meritornom rješenju (tj. o upravnom aktu kojim se rješava upravna stvar), rješenje kojim se odlučuje o prekidu postupka ulazi u krug rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba. Prilikom odlučivanja o žalbi izjavljenoj protiv rješenja o prekidu postupka drugostupanjsko tijelo utvrđuje jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke za prekid postupka, ne ulazeći u meritum upravne stvari prilikom rješavanja koje je postupak prekinut, o kojem meritumu prvostupanjsko tijelo još nije ni odlučilo, niti to čini predmet rješenja o prekidu postupka.

Netom navedeno ograničenje opsega osporavanja rješenja o prekidu postupka vrijedi i u upravnom sporu, kada se podnese tužba radi ocjene zakonitosti konačnog rješenja donesenog u pogledu prekida postupka. S obzirom na to da je ZUP-om predviđeno zasebno osporavanje odluke o prekidu spora, ovdje je vođenje upravnog spora protiv postupovne odluke javnopravnog tijela iznimno dopušteno (članak 4. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17.)

doc. dr. sc. Alen Rajko