U središtu

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama

19.07.2019 Hrvatski sabor je na 12. sjednici, 9. svibnja 2019., donio zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a s ciljem da se svim sudionicima u prometu na jasan i nedvojben način ukaže na sankcije koje proizlaze iz protupravnog ponašanja u želji smanjenja broja najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost vozače i druge sudionike u prometu.

Veće novčane kazne

U novom zakonskom prijedlogu povećavaju se novčane kazne za najteže prometne prekršaje, odnosno sankcije se usklađuju s težinom nastalih posljedica u prometnim nesrećama.

Tako se novčane kazne sa sadašnjih 5000 do 15.000 kuna povećavaju na 10.000 do 20.000 kuna za osam najtežih prekršaja: vožnju u suprotnom smjeru na autocesti ili brzoj cesti (članak 49. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, „Narodne novine“, br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., dalje: Zakon), prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 km/h (članak 53. Zakona), namjeran prolazak kroz crveno svjetlo (članak 59. Zakona), odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola iznad 1,5 g/kg (članak 181. Zakona), vožnju prije stjecanja prava te za vrijeme dok je vozačka dozvola privremeno oduzeta ili ukinuta.

Osim toga, s 500 na 1000 kuna povećat će se i kazne za nekorištenje sigurnosnog pojasa (članak 163. Zakona) te nepropisan prijevoz djece, a na 1500 kuna za nepropisnu uporabu mobitela u vožnju (članak 196. Zakona).

U članku 59. Zakona uvodi se mogućnost kažnjavanja vozača koji vozilima namjerno prolaze na znak crvenog svjetla kada se prometom upravlja semaforima. Novom mjerom u Zakonu razdvajaju se i strože kažnjavaju prekršitelji koji namjerno prolaze na znak crvenog svjetla te povećavaju vjerojatnost prometnih nesreća s vrlo teškim posljedicama u smislu naleta na pješake, bicikliste ili vozilo iz suprotnog smjera.  

Također se povećavaju kazne i za druge prekršaje, nepoštivanje pravila prednosti prolaska, nekorištenje zimske opreme, udaljenje s mjesta prometne nesreće, nepropisno pretjecanje i obilaženje, te nezaustavljanje na pružnom prijelazu.    

Nadalje, ovim Prijedlogom zakona propisuje se kao novina nepoštivanje sigurnosnog razmaka između vozila na autocesti te novčana kazna za taj prekršaj (članak 142. Zakona). Naime, održavanje sigurnosnog razmaka na autocestama, zbog postizanja velikih brzina kretanja vozila, omogućuje sigurno zaustavljanje ili usporenje vozila koje se kreće iza vozila kojeg slijedi, pa Ministarstvo unutarnjih poslova predlaže sigurnosni razmak od najmanje dvije sekunde prema pozitivnoj praksi u državama Europske unije (npr. Slovenija).

Ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole

Propisivanje i povećanje negativnih prekršajnih bodova koji se dodjeljuju za pojedini prekršaj ima za cilj povećanje prevencije prema sudionicima u cestovnom prometu, a posebno prema onima koji učestalo ponavljaju prekršaje iz ovoga Zakona. Međutim, ukoliko sustavno nastave s nepoštivanjem prometnih propisa primijenit će se sankcija ukidanja vozačke dozvole, a koja ima za posljedicu obvezu ponovnog polaganja vozačkog ispita. Ako vozač drugi put u tri godine ponovi spomenutih osam najtežih prometnih prekršaja, vozačka dozvola oduzet će mu se na najmanje šest mjeseci, a za treći i svaki sljedeći put na najmanje godinu dana. Vozači obuhvaćeni ovom mjerom ponovo će se educirati o prometnim pravilima i poželjnim ponašanjima u prometu te na taj način steći pravo ponovnog sudjelovanja u prometu kao vozači motornog vozila.

Privremeno oduzimanje vozila

Izmjenama u članku 229. Zakona predviđa se i nova mjera privremenog oduzimanja vozila, kako bi se vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje oduzelo sredstvo počinjenja prekršajnog djela. Policija može oduzeti vozilo ako je vozač najmanje dva puta kažnjen za prekršaje gore navedene najteže prometne prekršaje. U navedenim slučajevima sud je dužan odluku o prekršaju i postupanju s privremeno oduzetim vozilom donijeti u roku od 15 dana, a troškove čuvanja oduzetog vozila snosi počinitelj prekršaja. Na ovaj način se i vlasnike vozila obvezuje da vozila ne daju na upotrebu osobama za koje prethodno nisu provjerili njihovu sposobnost za upravljanje vozilom.

Ana Paštrović mag.iur.