I. Uvod
Kako je cilj Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (dalje: Zakon) osigurati učinkovitu zaštitu prijavitelja, njime se uređuje prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava osoba koje prijavljuju nepravilnosti, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Imajući u vidu važnost zviždača kao osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju, nužno im je pružiti odgovarajuću pravnu zaštitu kako bi ih se potaknulo na prijavljivanje korupcije te zaštitilo od osvete i drugih diskriminirajućih postupanja.
Međutim, Republika Hrvatska do sada nije imala cjeloviti zakon koji bi na jedinstven način regulirao problematiku zaštite prijavitelja nepravilnosti, tj. "zviždača", već je njihova zaštita bila uređena odredbama Kaznenog zakona, Zakona o trgovini, Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakon o zaštiti tajnosti podataka, Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru.
Također napominjemo da su pri izradi ovog Zakona uzete u obzir i međunarodne obveze Republike Hrvatske, jer je Republika Hrvatska potpisnica međunarodnih konvencija koje sadrže odredbe za zaštitu osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju (»zviždača«), a to su:
Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije, („Narodne novine”, Međunarodni ugovori br 2/05)
Građanskopravna konvencija Vijeća Europe o korupciji („Narodne novine”, Međunarodni ugovori br 6/03)
Kaznenopravna konvencija Vijeća Europe o korupciji, („Narodne novine”, Međunarodni ugovori br 11/00).
II. Zabrana sprječavanja prijavljivanja nepravilnosti
Zabranjeno je sprječavanje prijavljivanja nepravilnosti, s time da odredbe općeg ili pojedinačnog akta poslodavca te pravnog posla kojima se propisuje zabrana prijavljivanja nepravilnosti nemaju nikakav pravni učinak.
III. Zabrana stavljanja prijavitelja nepravilnosti u nepovoljan položaj
Poslodavac ne smije prijavitelja nepravilnosti tj. zviždača staviti u nepovoljan položaj zbog prijavljivanja nepravilnosti, jer se navedena prijava ne smatra povredom čuvanja poslovne tajne.
S obzirom na navedeno, stavljanjem u nepovoljan položaj smatra se: otkaz ugovora o radu, prestanak državne službe, uznemiravanje, nemogućnost napredovanja, neisplata i smanjenje plaće i drugih naknada, pokretanje stegovnog postupka, izricanje stegovnih mjera ili kazni, uskrata radnih zadataka, promjena radnog vremena, onemogućavanje obrazovanja i stručnog usavršavanja, neisplata nagrada i otpremnina, raspored ili premještaj na drugo radno mjesto, nepoduzimanje mjera radi zaštite dostojanstva radnika zbog uznemiravanja od drugih osoba, proizvoljno upućivanje na zdravstvene preglede ili preglede radi ocjene radne sposobnosti i druga nepovoljna postupanja.
IV. Zabrana zlouporabe prijavljivanja nepravilnosti
S obzirom da je zabranjena zlouporaba prijavljivanja nepravilnosti, zlouporabu čini osoba koja:
1. dostavi informaciju za koju je znala da nije istinita
2. uz zahtjev za postupanje u vezi s prijavom nepravilnosti traži protupravnu korist
3. poduzima druge radnje kojima je svrha isključivo nanijeti štetu poslodavcu.
V. Prava prijavitelja nepravilnosti
Prijavitelj nepravilnosti ostvaruje pravo na: 1) zaštitu sukladno postupcima za prijavljivanje nepravilnosti, 2) sudsku zaštitu, 3) naknadu štete, 4) zaštitu identiteta i povjerljivosti, s time da osoba koja je izvršila zlouporabu navedenog prava ne ostvaruje pravo na navedenu vrstu zaštite.
VI. Postupak i vrste prijavljivanja nepravilnosti
Prijavljivanje nepravilnosti može biti unutarnje i vanjsko te javno razotkrivanje, s time da se može podnijeti neposredno u pisanom obliku, poštom, dostaviti u elektroničkom obliku ili usmeno izjaviti na zapisnik. Stoga, prijava sadrži podatke o prijavitelju nepravilnosti, nazivu poslodavca prijavitelja, podatke o osobi i/ili osobama na koje se prijava odnosi, datum prijave te opis nepravilnosti koja se prijavljuje.
VII. Postupak zaštite prijavitelja nepravilnosti
Postupak zaštite prijavitelja nepravilnosti započinje dostavljanjem prijave nadležnom tijelu i provodi se sukladno propisima koje primjenjuje pučki pravobranitelj odnosno odredbama ovoga Zakona. Međutim, na zahtjev prijavitelja nadležno tijelo dužno je u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva pružiti informacije prijavitelju o tijeku i radnjama poduzetima u postupku te mu omogućiti uvid u spis predmeta. Nadležno je tijelo dužno bez odgađanja obavijestiti prijavitelja nepravilnosti o ishodu navedenog postupka nakon njegova okončanja.
VIII. Sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti
Prijavitelj nepravilnosti prema kojem je poduzeta štetna radnja ima pravo na sudsku zaštitu koja se ostvaruje podnošenjem tužbe za zaštitu u vezi s prijavom nepravilnosti nadležnom sudu, u roku od tri godine od dana kad je prijavitelj saznao za štetnu radnju odnosno pet godina od dana kada je štetna radnja prema prijavitelju poduzeta, s time da je prijavitelj u navedenim postupcima sudske zaštite oslobođen plaćanja sudskih pristojbi.
IX. Nadležnost i postupak sudske zaštite prijavitelja
U postupku sudske zaštite prijavitelja, osim suda opće mjesne nadležnosti, nadležan je općinski sud prema mjestu prebivališta ili boravišta tužitelja ili općinski sud na čijem je području štetna radnja poduzeta ili je nastupila štetna posljedica.
X. Posebne tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti
Sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti ostvaruje se u posebnom postupku koji se pokreće tužbom za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, s time da tužbom prijavitelj može tražiti da se:
1. utvrdi da je prema prijavitelju nepravilnosti poduzeta štetna radnja
2. zabrani poduzimanje i ponavljanje štetnih radnji te da se uklone posljedice štetnih radnji poduzetih prema prijavitelju nepravilnosti
3. naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom
4. presuda kojom je utvrđena povreda prava prijavitelja nepravilnosti iz razloga predviđenih u točkama ovoga stavka na trošak tuženika objavi u medijima.
XI. Teret dokazivanja
Ako prijavitelj nepravilnosti učini vjerojatnim da je zbog prijave nepravilnosti stavljen u nepovoljan položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava u vezi s obavljanjem poslova, teret dokazivanja prelazi na poslodavca.
XII. Privremena mjera
U postupku po tužbi u vezi s prijavom nepravilnosti sud koji vodi postupak može odrediti privremene mjere, time da se ista može predložiti prije pokretanja, tijekom te nakon završetka sudskog postupka, sve dok ovrha ne bude provedena, s time da će o navedenom prijedlogu sud odlučiti u roku od 8 dana od dana primitka prijedloga uz napomenu da žalba protiv rješenja o određivanju privremene mjere ne odgađa provedbu privremene mjere.
XIII. Rok za donošenje općih akata i imenovanje povjerljive osobe
Pučki pravobranitelj najkasnije će u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti na potvrdu Hrvatskome saboru Poslovnik usklađen s odredbama ovoga Zakona i drugih zakona kojima se uređuje njegova nadležnost.
Poslodavac je dužan donijeti akt u svezi provedbe postupka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, te je dužan imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Alan Vajda, mag. iur.
