Zakonom se regulira zaštita životinja, način postupanja sa životinjama, uvjeti koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, izvođenju zahvata na životinjama, usmrćivanju, prijevozu, korištenju životinja u znanstvene svrhe, držanju životinja u zoološkim vrtovima, u cirkusima i drugim predstavama, prilikom prodaje kućnih ljubimaca, postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe. Posebno su izdvojene odredbe o postupanju prema životinjama koje se koriste u znanstvene svrhe, onima za proizvodnju, divljim životinjama, onima koje se koriste u zoološkim vrtovima i cirkuskim predstavama te kućnim ljubimcima.
Zabrana usmrćivanja i mučenja
U odnosu na važeće zakonodavstvo, Prijedlogom zakona propisane su daljnje zabrane neodgovarajućih postupanja prema životinjama. Članak 5. taksativno navodi 38 neprihvatljivih postupanja prema životinjama. Među ostalim, usmrćivanje životinje, uzgoj životinja tako da trpe bol, patnju i strah, huškanje životinja na druge životinje ili čovjeka, obučavanje životinja za borbe, organiziranje borbi životinja, organiziranje utrka pasa, korištenje nedopuštenih stimulansa u svrhu poboljšanja nastupa na sportskim natjecanjima ili u svrhu bržeg rasta, zanemarivanje životinja, neispravno hranjenje, ograničavanje kretanja, nanošenje boli u ritualne svrhe, proizvodnja za krzno, korištenje životinja za spolni odnos, čupanje perja živoj peradi, bacanje petardi na životinje, trčanje životinja privezanih za motorno prijevozno sredstvo, držanje životinja u svrhu ukrašavanja prostora, izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, parenje domaćih pasa i domaćih mačaka s divljim životinjama.
Kazne za pravne osobe koje se ne pridržavaju ovih odredbi iznose od 30.000,00 do 50.000,00 kuna, a za fizičke osobe od 10.000,00 do 30.000,00 kuna. Iznimno su dopušteni neki od postupaka iz članka 5. koji se primjenjuju iz veterinarsko-zdravstvenih razloga, u svrhu kontrole bolesti ljudi i životinja, suzbijanja štetnika i sl. Usmrćivanje životinja dopušteno je iz opravdanih razloga. Primjerice, ako bi liječenje životinja bilo dugotrajno i povezano s patnjama, ako životinja boluje od neizlječive bolesti, ako se postupak provodi u svrhu zaštite okoliša i ljudi, suzbijanja štetnika i sl. Ako se vlasnik životinje ne može utvrditi ili nije dostupan, o usmrćivanju životinja odlučuje doktor veterinarske medicine.
Zaštita kućnih ljubimaca
Kućni ljubimci više se ne smiju prodavati maloljetnim osobama. Također, zabranjeno je davanje kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje. Prodavač u trgovini za kućne ljubimce, kao i prodavatelj psa i mačke te voditelj skloništa ili osoba koja daje kućne ljubimce na udomljavanje ili skrb može od osoba kojima se prodaje ili daje životinja zatražiti javnu ispravu kojom se dokazuje dob te osobe.
Člankom 51. Prijedloga zabranjeno je držanje i postupanje s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, a posebice djece. Zabranjeno je kretanje kućnih ljubimaca na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja, zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. Za Grad Zagreb trenutno je na snazi Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/08, 6/12, 4/13, 20/13, 21/14, 7/15, 6/16).
Komunalni redari nadležni su za provedbu nadzora postupanja prema životinji iz članka 54. Zakona. Ako u provedbi nadzora komunalni redar zaključi da se životinja nalazi u neprimjerenom stanju ili je opasna za okolinu, dužan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje te poduzimanju drugih mjera za koje je ovlašten. Privremeno oduzeta životinja može biti vraćena vlasniku ako su ispunjeni uvjeti za njezino daljnje držanje. U protivnom, može biti zbrinuta u skloništu ili smještena u primjereni smještaj ili po trajnom oduzimanju udomljena ili prodana.
O svakoj situaciji koja zahtjeva pružanje veterinarske pomoći, zbrinjavanje napuštene ili izgubljene životinje, pronalazak vlasnika životinje te bilo kakvo drugo neposredno postupanje s napuštenom ili izgubljenom životinjom, komunalni redar odmah obavještava sklonište. Napuštena životinja ne vraća se vlasniku ako se vlasnik očitovao da se odriče životinje, ali će skloništu morati plaćati troškove brige o životinji, kao i kaznu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna za napuštanje. Prijedlog zakona obvezuje jedinice područne (regionalne) samouprave da organiziraju koordinacijske radne skupine i preko njih osiguraju komunikaciju svih zainteresiranih dionika kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja.
Novost je odredba koja uzgajivače s jednom ili dvije rasplodne ženke obvezuje na evidenciju kod nadležnog veterinarskog ureda, što je obaveza koja je do sada vrijedila samo za one s tri ili više rasplodnih ženki. U odnosu na trenutno važeći Zakon o zaštiti životinja (Narodne novine, br. 135/06, 37/13 i 125/13) Prijedlogom zakona utvrđena je obveza prodavatelja da pri oglašavanju prodaje životinje objavi podatke o registriranom uzgoju iz kojeg životinja potječe ili vlasniku psa te broj mikročipa psa i broj mikročipa majke psa.
Radi osiguranja uvjeta držanja pasa i primjerene skrbi o njima, osobama koje udomljuju napuštene i izgubljene pse i mačke s namjerom da ih spase, a drže više od devet pasa ili mačaka starijih od šest mjeseci, Prijedlogom zakona utvrđena je odredba da kao posjednici životinja moraju udovoljiti uvjetima za sklonište za životinje u odnosu na uvjete držanja i skrbi o njima.
Obvezatna „no kill“ skloništa u svakoj županiji
Jedinice lokalne samouprave obvezne su osnovati skloništa za životinje te financirati osnivanje i rad skloništa. Na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora se osnovati najmanje jedno sklonište za životinje u kojem je osigurano najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje. Jedinice lokalne samouprave u svojim će proračunima morati osigurati i sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama, uključujući sredstva za hranu, cijepljenje, sterilizaciju i liječenje životinja, godišnje 549.000,00 kuna po skloništu, odnosno ukupno 11,5 milijuna kuna za 21 sklonište u Hrvatskoj.
Radi kontrole prometa pronađenih neoznačenih pasa te kontrole razmnožavanja životinja ovim Prijedlogom zakona utvrđeno je da sklonište za životinje mora osigurati označavanje pronađenih neoznačenih pasa u roku od 10 dana od dolaska u sklonište, osigurati označavanje i registraciju mačaka te osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka. Briga o dobrobiti životinja dodatno je osnažena propisivanjem odredbe prema kojoj životinju iz skloništa više nije moguće usmrtiti po proteku 60 dana od dolaska životinje u sklonište. Naime, prema predloženom normativnom rješenju životinje ostaju u skloništu do udomljenja.
Zaključak
Zakonom o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 125/13) prestale su važiti odredbe Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine, br. 135/06 i 37/13) kojima su se preuzele i provodile uredbe Europske unije u području dobrobiti životinja. Prijedlog novog Zakona o zaštiti životinja nedvojbeno sadrži odredbe od nacionalnog interesa pa ne čudi da je u Hrvatskom saboru potvrđen jednoglasno. Veliki interes javnosti potvrđuje više od 1000 komentara zainteresiranih građana, udruga i drugih dionika koje je zaprimilo ministarstvo poljoprivrede. U javnoj raspravi osobito se istaknula Udruga Prijatelji životinja koja smatra da hrvatsko društvo ne smije prešućivati nasilje prema životinjama. Zaštita životinja iznad je stranačkih interesa i poticaj političarima na zalaganje za javno dobro.
Više o zaštiti životinja u sudskoj praksi možete pročitati u članku „Zaštita kućnih ljubimaca u praksi Visokog upravnog suda“.
Željko Čižmek, mag.act.soc.