U odredbama Glave II., od članka 18. do 23., Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj 41/14 i 110/15; u nastavku: Zakon) uređuje posebne oblike prodaje te ih definira kao prodaju proizvoda i usluga po cijenama nižim od cijena u redovitoj prodaji. Dakle, osnovni kriterij prema kojem se određena prodaja smatra posebnim oblikom prodaje je cijena proizvoda i usluga, odnosno njihova prodaja po nižim cijenama od redovnih cijena. Bitno je naglasiti da su odredbe članka 18. do 23. Zakona, sukladno odredbi članka 149. Zakona, stupile na snagu 1. siječnja 2015., što znači da su posebni oblici prodaje sve do kraja 2014. godine bili uređeni Zakonom/2007, koji ih je regulirao u odredbama članka 19. do 23.
Zakon propisuje da su, među ostalim, posebni oblici prodaje: akcijska prodaja, rasprodaja, sezonsko sniženje, prodaja proizvoda s greškom i prodaja proizvoda kojima istječe rok uporabe. Potreba detaljnog pravnog uređenja ove problematike proizlazila je iz činjenice da je praksa u proteklom razdoblju, kroz razne „manipulacije“ trgovaca glede sniženja cijena i vremenskih trajanja sniženja, pokazala da se veliki broj kršenja prava potrošača odnosio upravo na odredbe koje su regulirale posebne oblike prodaje.
Zakon je prije zadnjih izmjena definirao akcijsku prodaju kao prodaju određenih proizvoda u razdoblju ne duljem od 30 dana po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji. Na taj način redefinirao se pojam akcijske prodaje iz Zakona/2007. koji akcijsku prodaju određuje kao prodaju određene količine proizvoda jednog proizvođača u određeno vrijeme na određenom mjestu, i to po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovitoj prodaji.
Dakle, Zakonom je takva akcijska prodaja bila ograničena na razdoblje od najviše 30 dana. Razlog takvom ograničenju bila je dotadašnja „manipulacija“ odnosno praksa prema kojoj su akcijske prodaje trajale i nekoliko mjeseci, iz čega se moglo zaključiti da zapravo i nije bilo riječi o akcijskoj cijeni, već o redovnoj cijeni, čime su potrošači zapravo bili zavaravani, odnosno dovođeni u zabludu glede povoljnije kupnje proizvoda, a što se takvim vremenskim ograničenjem nastojalo izbjeći. Također, novina u Zakonu bila je i da je pri oglašavanju akcijske prodaje trgovac bio dužan navesti njezino trajanje. Kao i prije, ostala je obveza trgovcu da proizvode u akcijskoj prodaji jasno, vidljivo i čitljivo označi riječima „akcija“ ili „akcijska prodaja“.
Međutim, Europska Komisija upozorila je da su odredbe Zakona kojima je uređena akcijska prodaja protivne Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi i da bi time mogle predstavljati povredu prava Europske unije, a što se posebno odnosi na duljinu trajanja akcijske prodaje, označavanje proizvoda koji su na akciji kao i navođenja duljine trajanja akcije tijekom oglašavanja.
Tako sada izmijenjeni članak 19. Zakona propisuje: „Akcijska prodaja je prodaja određenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji.“. Uspoređujući citiranu odredbu s prijašnjim tekstom članka 19. Zakona, odmah je vidljivo da su odredbe tog članka znatno reducirane, pa se tako više ne propisuje duljina trajanja akcije, zatim, ne propisuje se obveza označavanja proizvoda koji su na akciji, kao niti obveza navođenja duljine trajanja akcije. Takvim pravnim rješenjem zapravo se pogoduje trgovcima, dok se potrošače ponovno izlaže „manipulaciji“, odnosno dovođenju u zabludu glede povoljnije kupnje proizvoda, a što se prijašnjim, prvenstveno vremenskim ograničenjem, nastojalo izbjeći.
U tom kontekstu možemo istaći da je zadnjim izmjenama u članku 18. Zakona dodan stavak 5. prema kojem više nije propisana obveza isticanja dviju cijena (cijene u redovnoj prodaji i cijene tijekom trajanja posebnog oblika prodaje) kod ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostorija i ugovora sklopljenih na daljinu, te u slučajevima kada posebni oblik prodaje traje najdulje 3 dana.
U odredbama članka 138. Zakona propisani su prekršaji koji se odnose na kršenje odredbi koje reguliraju posebne oblike prodaje, pa tako i na akcijsku prodaju. Tako je u stavku 1. točki 27. navedenog članka propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj trgovac – pravna osoba, među ostalim, ako:
- tijekom trajanja posebnog oblika prodaje, proizvode prodaje po cijeni koja nije niža od cijene tih proizvoda u redovnoj prodaji te ako nije istaknuo cijenu u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje,
Odredbom stavka 2. istoga članka propisano je da će se za prekršaj iz stavka 1. kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna, dok je odredbom stavka 3. istog članka propisano da će se za iste prekršaje kazniti trgovac – fizička osoba novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.
Željko Kudrić, dipl. iur.