Pravna osnova za izvođenje javnih vatrometa su Zakon o eksplozivnim tvarima (Narodne novine, br. 178/04, 109/07, 67/08 i 144/10), te na temelju tog Zakona doneseni Pravilnik o izvođenju javnih vatrometa (Narodne novine, br. 131/08, 69/12 i 130/15, dalje: Pravilnik).
U odredbama članka 31. i 32. Zakon o eksplozivnim tvarima daje osnovni pravni okvir za izvođenje javnih vatrometa. Tako propisuje da je javni vatromet, u smislu toga Zakona, profesionalni vatromet i vatromet za scenske efekte. Profesionalni vatromet izvodi se na površinama koje su za tu namjenu posebno pripremljene i udovoljavaju propisanim udaljenostima od građevina, komunikacija i drugih prostora, odobrenim pirotehničkim sredstvima koja udovoljavaju propisanim zahtjevima. Vatrometi za scenske efekte izvode se u kazalištima i sličnim ustanovama, u filmskim i televizijskim studijima ili na otvorenim prostorima, odobrenim pirotehničkim sredstvima određenih razreda te drugim eksplozivnim tvarima koje se koriste u te svrhe i koje udovoljavaju propisanim zahtjevima.
Javne vatromete mogu izvoditi isključivo pravne osobe i obrtnici koji od Ministarstva unutarnjih poslova dobiju odobrenje za izvođenje javnog vatrometa. Preduvjet za izdavanje takvog odobrenja je da su uz zahtjev za izdavanje odobrenja priloženi:
- akt o upisu u sudski, odnosno obrtni registar
- dokaz o zapošljavanju najmanje jedne osobe koja posjeduje dozvolu za izvođenje javnog vatrometa,
- dokaz o posjedovanju građevine u kojoj se skladište vatrometna sredstva, izgrađene u skladu s propisima o skladištima eksplozivnih tvari i koja ima uporabnu dozvolu,
- podatak o odgovornoj osobi koja mora ispunjavati uvjete za rukovanje eksplozivnim tvarima, taksativno navedenim u odredbi članka 11. navedenog Zakona, te poznavati hrvatski jezik i latinično pismo.
Za izvođenje konkretnog javnog vatrometa potrebno je odobrenje za mjesto i vrijeme izvođenja od policijske uprave nadležne prema mjestu u kojem se namjerava izvoditi javni vatromet. Odobrenje se izdaje na zahtjev izvođača javnog vatrometa.
Pravilnikom se propisuju sigurnosni zahtjevi, tehnički uvjeti za izvođenje javnih vatrometa, potrebna razina stručne osposobljenosti osoba koje izvode vatromete, uvjeti za izdavanje, oblik i sadržaj dozvole za izvođenje javnog vatrometa te druge mjere sigurnosti radi zaštite života i zdravlja ljudi, njihove imovine i okoliša. Pravilnik definira pojam javni vatromet kao korištenje pirotehničkih sredstava pri čemu se stvara zvučni i/ili svjetlosni efekt, a može se koristiti, među ostalim, i za scenske efekte te efekte za film.
Propisano je da se javni vatrometi ne smiju izvoditi na područjima aerodroma, a radi sigurnosti i povećane buke vatrometi se ne smiju izvoditi u blizini bolnica, staračkih domova, autocesta, dalekovoda, naftovoda i plinovoda, transformatorskih stanica i drugih izvora elektromagnetskih zračenja te objekata s lakozapaljivim tvarima (benzinske crpke). Također, vatrometi se ne smiju izvoditi niti u blizini domova zdravlja, škola, vrtića i crkava kada se u njima odvija rad, osim izuzetno kada vlasnici, odnosno korisnici tih objekata daju pisanu suglasnost za izvođenje javnog vatrometa. Udaljenost mjesta aktiviranja javnog vatrometa od prethodno navedenih objekata mora biti najmanje tri puta veća od sigurnosne udaljenosti.
Prema navedenom Pravilniku dozvolu za izvođenje javnih vatrometa ovlaštenoj osobi za izvođenje javnih vatrometa izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova, a uvjeti za izdavanje dozvole su sljedeći:
- najmanje srednja stručna sprema,
- navršenih najmanje 18 godina života,
- osposobljenost za rukovanje eksplozivnim tvarima pri izvođenju vatrometa,
- zdravstvena sposobnost za rukovanje eksplozivnim tvarima,
- sudjelovanje u pripremi za izvođenje najmanje deset vatrometa (pod neposrednim nadzorom ovlaštene osobe za izvođenje javnih vatrometa sudjelovanje u pripremi javnog vatrometa (ograđivanje sigurnosnog pojasa, postavljanje cijevi za ispaljivanje, stavljanje pirotehničkih sredstava u cijevi itd.).
Uz prethodno navedene uvjete, za koje je dokaze dužan priložiti podnositelj zahtjeva za izdavanje dozvole (također je dužan priložiti i odgovarajuću fotografiju i dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi), Pravilnik predviđa i ispunjavanje dva dodatna uvjeta, a to su: da osoba nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti osim za kaznena djela koja se odnose na sigurnost u prometu te da nije u posljednje tri godine pravomoćno kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s elementima nasilja, a o čemu će dokaze Ministarstvo unutarnjih poslova pribaviti po službenoj dužnosti.
U tom kontekstu možemo istaći da prema Rješenju o utvrđivanju cijene obrasca dozvole za izvođenje javnih vatrometa (Narodne novine, br. 27/10 i 31/10 - ispravak), za obrazac izdane dozvole za izvođenje javnih vatrometa, ovlaštena fizička osoba plaća naknadu u iznosu od 105 kuna.
Dozvola za izvođenje javnih vatrometa, uz propisane uvjete u članku 8. Pravilnika (redovito obavljanje zdravstvenih pregleda i redovito obnavljanje tečaja stručnog osposobljavanja) važi do navršenih 65 godina života, s tim da se osobi koja je navršila 65 godina života može izdati nova dozvola koja važi do valjanosti uvjerenja o osposobljenosti za rukovanje eksplozivnim tvarima pri izvođenju vatrometa i/ili do isteka roka navedenog u uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti.
Glede mjera sigurnosti i uvjeta za izvođenje javnog vatrometa, Pravilnik propisuje da je za svako izvođenje javnog vatrometa ovlaštena osoba za izvođenje javnog vatrometa dužna izraditi plan izvođenja, čiji je sadržaj taksativno naveden u odredbi članka 12. stavka 3. Pravilnika, pa se tako kao obvezan sadržaj navode podaci o naručitelju javnog vatrometa, izvođaču javnog vatrometa, ovlaštenoj osobi koja će izvoditi javni vatromet, te o osobama koje će sudjelovati u pripremi javnog vatrometa, zatim, mjesto i vrijeme izvođenja javnog vatrometa, mjere sigurnosti za izvođenje javnog vatrometa, grafički prikaz mjesta izvođenja javnog vatrometa s naznačenim sigurnosnim pojasom, pojašnjenje načina na koji je određen sigurnosni pojas, vrstu, broj (količinu) i razred pirotehničkih sredstava, način aktiviranja, maksimalni domet ispaljivanja pri predviđenom kutu ispaljivanja, označeno mjesto za gledatelje i redare, predviđen broj gledatelja, te pečat izvođača javnog vatrometa i potpis ovlaštene osobe za izvođenje javnog vatrometa.
Od trenutka dopreme prvog pirotehničkog sredstva do uklanjanja zaštitne ograde, ovlaštena osoba za izvođenje javnog vatrometa mora, u skladu s planom izvođenja, osigurati mjesto aktiviranja, dok cijevi za ispaljivanje pirotehničkih sredstava moraju biti učvršćene tako da pri ispaljivanju ne dođe do pomicanja ili prevrtanja, nagib cijevi mora biti takav da se pirotehnička sredstva rasprsnu iznad sigurnosnog pojasa.
Odredbe koje pobliže uređuju određivanje sigurnosnog pojasa sadržane su u članku 14. Pravilnika.
Pri izvođenju javnog vatrometa potrebno je osigurati dežurstvo osobe koja je osposobljena za početno gašenje požara s dva aparata za početno gašenje požara i osobe osposobljene za pružanje prve pomoći s kompletom za pružanje prve pomoći. Pored toga, izdavatelj odobrenja za mjesto i vrijeme izvođenja javnog vatrometa (policijska uprava nadležna prema mjestu u kojem se namjerava izvoditi javni vatromet), može odrediti i druge mjere sigurnosti (vatrogasno dežurstvo, dežurstvo hitne medicinske pomoći i sl.).
Za izdavanje odobrenja za mjesto i vrijeme izvođenja javnog vatrometa potrebno je da su ispunjeni svi sigurnosni uvjeti propisani Pravilnikom, te da su uz zahtjev priloženi: plan izvođenja javnog vatrometa, odobrenje vlasnika ili koncesionara zemljišta ili objekta s kojeg će se izvoditi javni vatromet, dokaz o uplati upravne pristojbe i dokument iz kojeg je vidljivo da je osigurano vatrogasno dežurstvo i dežurstvo ekipe hitne medicinske pomoći, ako je to predviđeno planom izvođenja javnog vatrometa.
Sukladno članku 17. stavku 2. Pravilnika, javni vatromet ne smije se izvoditi u sljedećim slučajevima:
- ako nisu ispunjene sve potrebne sigurnosne mjere za izvođenje vatrometa,
- ako se u području sigurnosnog pojasa nalaze gledatelji,
- ako brzina i smjer vjetra ne dozvoljavaju izvođenje,
- ako vremenske prilike ne dozvoljavaju sigurno izvođenje vatrometa (oluja, grmljavina i sl.).
K tome, bitno je istaći da inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o eksplozivnim tvarima i na temelju njega donesenih propisa provode službenici za nadzor proizvodnje i prometa eksplozivnih tvari (inspektori) Ministarstva unutarnjih poslova.
Kažnjiva odredba članka 52. stavka 1. točke 14. navedenog Zakona propisuje kao prekršaj izvođenje javnog vatrometa bez odobrenja Ministarstva unutarnjih poslova, za što je zapriječena novčana kazna za pravnu osobu u rasponu od 40.000,00 do 100.000,00 kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi u rasponu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna, te za obrtnika ili drugu fizičku osobu u rasponu od 40.000,00 do 100.000,00 kuna. Odredba članka 53. stavka 1. točke 12. istog Zakona kao prekršaj predviđa izvođenje javnog vatrometa bez odobrenja mjesta i vremena izvođenja izdanog od nadležne policijske uprave odnosno ako se izvodi javni vatromet pirotehničkim sredstvima koja nisu odobrena ili ne udovoljavaju propisanim uvjetima, a za koji prekršaj je zapriječena novčana kazna za pravnu osobu u rasponu od 20.000,00 do 40.000,00 kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi u rasponu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna, te za obrtnika ili drugu fizičku osobu u rasponu od 20.000,00 do 40.000,00 kuna, dok je člankom 54. točkom 2. istog Zakona propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kazniti za prekršaj fizička osoba koja izvodi javni vatromet, a nema dozvolu za izvođenje javnog vatrometa.
Dakle, zaključno možemo ustvrditi da izvođenje javnih vatrometa predstavlja potencijalnu ugrozu za život i zdravlje ljudi, njihove imovine i okoliša, pa je svakako nužno, a poradi umanjenja, odnosno otklanjanja takve ugroze, ispunjenje svih potrebnih sigurnosnih mjera za izvođenje vatrometa, a što od aktera izvođenja vatrometa zahtijeva da se pridržavaju odredbi relevantnih propisa, konkretno Zakona o eksplozivnim tvarima i Pravilnika o izvođenju javnih vatrometa, kao podzakonskog akta.
Željko Kudrić, dipl. iur.