Protokol je donesen na 192. sjednici Vlade RH, održanoj 13. studenoga 2014. Njime su definirane obveze u postupanju sa zlostavljanim ili zanemarivanim djetetom za nadležna tijela iz sustava policije, centara za socijalnu skrb, pravosudnih tijela, zdravstva i odgojno-obrazovnih ustanova.
Protokol propisuje osnovna načela i ciljeve od kojih treba izdvojiti pravo djeteta na život, opstanak i razvoj, načela nediskriminacije, najboljeg interesa djeteta i pravo djeteta na sudjelovanje. Odnosi se na djecu u svim situacijama, kako u obiteljskim tako i u okruženjima izvan obitelji (ustanove, domovi, škole, vrtići). Kao i kod drugih dokumenata čija je svrha zaštita prava djece, najbolji interes djeteta mora biti od primarnog značenja u svim pitanjima u kojima je dijete uključeno ili koja na njega utječu.
Dijete mora biti na njemu prikladan način informirano o svojim pravima, mora mu se na prikladan način osigurati pristup pravosuđu, konzultirati ga te mu dati mogućnost da izrazi svoje želje, stavove i mišljenje o svim pitanjima koja ga se tiču i to u svim fazama procesa zaštite i na način koji odgovara njegovom uzrastu i razumijevanju situacije, kao i da se njegovo mišljenje uzme u obzir u skladu sa zaštitom njegovog najboljeg interesa.
Definicije zlostavljanja (tjelesno, emocionalno, seksualno) i zanemarivanja sadrže jasne prikaze pojavnih oblika i znakova prepoznavanja zlostavljanja koji pak uključuju tjelesne, ponašajne, emocionalne, kognitivne i socijalne pokazatelje. Propisana je i dodatna edukacija (osnovnog i višeg stupnja) stručnjaka za primjenu protokola koja treba omogućiti razvijanje i održavanje specifičnih kompetencija stručnjaka na planu zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja odnosno njihovo osposobljavanje za dobro razumijevanje pojave i adekvatno postupanje i vođenje postupka zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja. Za edukaciju stručnjaka iz područja odgoja i obrazovanja nadležna je Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO).
U propisivanju obveza nadležnih tijela u postupanju sa zlostavljanim ili zanemarivanim djetetom sva nadležna tijela imaju obvezu postupati žurno. Posebno su propisane obveze policije u postupku zaprimanja dojave odnosno saznanja o zlostavljanju i/ili zanemarivanju djeteta, prikupljanju podataka od žrtve, dokaza, obavijesti od drugih osoba i postupku s počiniteljem. Uz policiju, Protokolom su propisane obveze postupanja za centre za socijalnu skrb, pravosudna tijela, zdravstvo i odgojno-obrazovne ustanove.
Odgojno-obrazovne ustanove obvezne su skrbiti o ostvarivanju prava djeteta u slučajevima svih oblika nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja, odgojne zapuštenosti, nehajnog postupanja, zlostavljanja i izrabljivanja. Obveza je svih odgojno-obrazovnih ustanova implementirati postojeće preventivne i intervencijske programe te prema potrebi razvijati nove.
U skladu s Protokolom, odgojno-obrazovne ustanove u poduzimanju mjera zaštite u slučaju povrede prava djeteta moraju:
1. Žurno pokrenuti postupak radi zaštite prava djeteta;
2. Izvijestiti nadležne institucije i tijela;
3. Poduzeti sve mjere da se odmah prekine nasilno postupanje prema djetetu, pri čemu djelatnici po potrebi mogu zatražiti pomoć drugih djelatnika ili kontaktirati policiju;
4. Procijeniti je li djetetu potrebna liječnička pomoć te po potrebi pozvati službu za hitnu pomoć ili otpratiti/osigurati praćenje djeteta liječniku;
5. U slučaju osobito teškog oblika ili intenziteta nasilnog postupanja odgojno-obrazovna ustanova ima obvezu izvijestiti ministarstvo nadležno za poslove odgoja i obrazovanja, a po potrebi i druga ministarstva te zatražiti odgovarajuću stručnu psihološku ili socijalno/pedagošku pomoć za učenike odgojno-obrazovne ustanove;
6. U slučaju sumnje na počinjenje kaznenog djela odgojno-obrazovni djelatnici obvezni su osigurati tragove i dokaze počinjenog kaznenog djela koji se nalaze u odgojno-obrazovnoj ustanovi do dolaska policije. Ravnatelj i djelatnici će na zahtjev policije ustupiti dokumentaciju te pružiti saznanja o povredi prava učenika;
7. Djelatnici vode službene bilješke o svim poduzetim aktivnostima i mjerama radi zaštite prava učenika koje u pisanom obliku predaju ravnatelju, a na zahtjev dostavljaju drugim nadležnim tijelima (policija, državno odvjetništvo, sud);
8. Djelatnik zadužen za prijavu nasilnog postupanja u odgojno-obrazovnoj ustanovi u slučaju vršnjačkog nasilja ili sumnje na obiteljsko nasilje popunit će obrazac za prijavu nasilnog ponašanja što žurnije, a najkasnije za sedam dana. Obrazac je dostupan na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za obrazovanje;
9. Obavijestiti roditelje ili zakonske skrbnike žrtve o događaju te ih upoznati sa svime što je poduzeto.
Uz navedeno, odgojno-obrazovne ustanove (dječji vrtić, osnovna i srednja škola te učenički dom) trebali bi imati posebne preventivne programe koji su dio godišnjeg plana i programa odgojno-obrazovne ustanove i voditelja preventivnih programa. Odgojno-obrazovne ustanove obvezne su provoditi sveobuhvatne preventivne programe, a u ostvarivanju preventivnih mjera i aktivnosti trebali bi sudjelovati svi zaposlenici u odgojno-obrazovnoj ustanovi.
Umjesto zaključka, podsjećamo da su u Republici Hrvatskoj na snazi još tri protokola koji obvezuju odgojno-obrazovne ustanove: Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima i Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
Željko Čižmek, mag. act. soc.