Sabor: Potpora uređivanju situacije oko neprocijenjenog građevinskog zemljišta

Prijedlogom Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu uređuje se imovina koja nije ušla u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije te je ostala neprocijenjena, a društva su ga koristila. Takve je imovine najviše u turizmu gdje su primjerice hoteli i drugi objekti postali vlasništvo trgovačkih društava, a zemljište ispod i oko objekata vlasništvo države. 

HDZ-ov zastupnik Goran Marić, bivši ministar državne imovine koji je pisao taj zakon, naglasio je kako se na zakon čeka 25 godina, da ukida anarhiju i može biti temelj za renesansu Hrvatske. No, pita zašto je iz zakona izbačena cijena zakupa zemljišta za kampove koja je tijekom savjetovanja bila 12 kuna po metru četvornom i na koju nije bilo nijedne primjedbe, no određeno je da cijenu određuje Vlada uredbom.

Marić: Netko je iz zakona izbacio cijenu zakupa zemljišta  

"Ipak je neka nevidljiva ruka ispisala da te cijene nema u zakonu, nego da je određuje Vlada uredbom. Zamislimo zakon o PDV-u u kojem bi pisalo da stopu određuje Vlada uredbom", kazao je Marić i dodao kako ne bi bilo zgodno da za cijenu koja je bila 12 kuna Vlada odredi šest kuna. Određivanje cijene zakupa zakonom bilo bi transparentnije i jasnije, poručio je Marić. 

Ministar državne imovine Mario Banožić, koji je zakon branio u Saboru, pojasnio je kako je prijedlog da cijena zakupa zemljišta u kampovima bude definirana Vladinom uredbom došla od Ministarstva turizma, jer ako cijena bude znatno niža od tržišne, EU bi to mogla smatrati kao potporu. Banožić je kazao da će nakon što se točno utvrdi obuhvat turističkog zemljišta, za to zemljište trgovačko društvo dobiti zakonski položaj zakupnika, a cijena zakupa bit će uređena uredbom Vlade. Ukoliko trgovačko društvo podnese zahtjev za kupnju tog zemljišta, jedinica lokalne samouprave prodat će društvu to zemljište po tržišnoj cijeni. Prihodi od zakupnine za turističko zemljište, kao i od prodaje turističkih zemljišta dijelit će se na način da 40 posto pripadne lokalnim jedinicama, 20 posto županijama i 40 posto Fondu za turizam. 

Branko Bačić (HDZ) ne vidi problem u uređivanju cijene zakupa vladinom uredbom jer je, kaže, lakše mijenjati uredbu nego zakon ako se promjene elementi koji definiraju zakupninu.

Bulj: Prihod od zakupa treba ići lokalnim jedinicama  

Miro Bulj (Most) smatra kako prihod od zakupa ili prodaje zemljišta treba pripasti uglavnom lokalnim jedinicama koje najviše ulažu u infrastrukturu, a ne dijeliti s županijama za koje kaže da ne zaslužuju ni kune jer su "protočni bojler i štetočine razvoja Hrvatske". Predlaže da 80 posto prihoda od zakupa ide općinama i gradovima, 20 posto za Fond za turizam, a županijama ništa. 

Raspodjelom sredstava od zakupa nije zadovoljan ni Tulio Demetlika (IDS) i traži veći udio za lokalne jedince. Negoduje i zbog različitih koeficijenata prema kojim će se korigirati cijene zakupa po županijama, a prema kojim će poduzetnici u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji plaćati veće naknade. "Postavlja se pitanje kažnjavaju li se županije prema tome tko je gdje na vlasti", rekao je Demetlika. 

Nezavisni zastupnik Tomislav Žagar vidi u novom zakonu skivenu intenciju da se trgovačkim društvima ili vlasnicima kampova omogući kupovina državnog zemljišta na kojem se nalazi, no ministar Banožić to negira i ističe kako se zemljište ne mora nužno prodati i da je intencija davanje u dugoročni zakup radi omogućavanja investicija. 

Anka Mrak Taritaš (Glas) dojma je kako je zakon naznačio probleme ali ih ne rješava do kraja, te kao jedan od velikih problema izdvaja utvrđivanje građevinskih čestica.