Granić: Kontinuirani otpor promjenama, nova energetska strategija mlaka

Sljedećih 30-ak godina događat će se iznimno velike promjene u energetici, rekao je Granić u petak tijekom konferencije za novinare u povodu 25. godišnjice rada Instituta, dodavši kako nova energetska strategije države često ne sadrži hrabri iskorak iz aktualnog stanja.  

Granić je kazao da većina ovdašnjih problema proizlazi iz tromosti hrvatskog društva, te da je energetika samo jedan segment koji potvrđuje tu tromost.

"Dinamika usvajanja novih znanja je izuzetno brza. Dvije trećine stvari promijenilo se u odnosu na ono što smo radili prije 25 godina, kada smo počinjali", rekao je Granić.  

Po njemu, pred Hrvatskom, EU-om i cijelom međunarodnom zajednicom je najveći izazov po obuhvatu i vremenu u kojem se treba realizirati povijesna tranzicija energetskog sektora. Naime, u  idućih 30-ak godina treba promijeniti energetsku proizvodnju, transport, distribuciju, potrošnju i ukupno gospodarenje energijom, a sve u cilju zaštite klime. 

"To je po obuhvatu, dinamici, razini znanja, sposobnosti razvojnih i istraživačkih institucija poduhvat kakav se neće dogoditi niti u jednom drugom području", smatra Granić. Upozorava da se iz nove energetske strategije ne može iščitati potreba za žurbom, reformama i preustrojem. Također mu izuzetno smeta defetistički stav, čak i spomen obrane postojećih energetskih pozicija, pogotovo onih koje se odnose na smanjenje CO2.

"Mene kao stručnjaka koji je 46 godina u energetici ta obrambena pozicija smeta. Treba ići hrabro u promjene", smatra Granić. Vjeruje da će nova Europska komisija imati zadaću pokrenuti scenarij nulte stope emisije CO2  te da  ćemo se kao zemlja morati u manje od godinu dana početi baviti i tom problematikom.

"To je puno zahtjevnije nego smanjiti tu razinu na 80 posto, jer izuzetna je zadaća potpuno eliminirati fosilna goriva, posebno jer još uvijek nemamo adekvatne tehnologije za to, puno toga je u razvoju. Hrvatska će morati kupovati komercijalno dostupne tehnologije jer sami nemamo dovoljno novaca za njihov razvoj", kaže Granić.

Govoreći o radu Instituta, naglasio je da se ideja njegova stvaranja temeljila na interesu i potrebi države da ima znanstveni, neprofitni institut nadležan za sva pitanja i reforme energetskog sektora, koji će razumjeti javni interes.  

Institut je ispočetka djelovao samo u Hrvatskoj, kasnije i u regiji, a trenutno 70 posto poslovnih aktivnosti ostvaruje na projektima izvan Hrvatske. Osim u regiji, radi i u istočnoj Europi, Aziji , Africi, i zemljama Europske unije. Strateške dokumente izrađuju za više od 50 zemalja, a u zemljama s manje znanja i tradicije energetskog planiranja, stručnjaci Instituta rade kao prenositelji znanja, odnosno edukatori.

"Mnogi projekti su vezani za suradnju s vladama i državnim institucijama za zemlje u kojima radimo. Ostvarili smo suradnju s velikim brojem tvrtki, znanstvenih institucija i stručnjaka, kako u Hrvatskoj, tako i u EU, ali i svim zemljama gdje smo poslovno aktivni. Smatramo da je u nekim područjima energetskog planiranja i energetske statistike Institut postao referentna institucija", istaknuo je Granić.