HBOR u 2018. odobrio 8,4 milijarde kuna, 13 posto više no godinu ranije

Predsjednica Uprave Tamara Perko poručila je da je fokus HBOR-a na što jačem korištenju europskih fondova, podršci izvoznicima te razvoju novih proizvoda, s fokusom na fondove rizičnog kapitala. Izvijestila je da je HBOR 2018. završio s aktivom većom od 27 milijardi kuna, a dobiti većom od 200 milijuna kuna, što predstavlja porast na godišnjoj razini od 27 posto.

Kada je riječ o odobrenim kreditima u prošloj godini, dosegnuli su brojku od 1.970, u iznosu od 5,61 milijarde kuna, što je devet posto veći iznos u odnosu na 2017.  Pritom su samo krediti za investicije porasli za 24 posto, na 4,85 milijardi kuna, a odobreno je ukupno 1.721 takav kredit.

Od ukupno odobrenih kredita, tako je 86 posto bilo za investicije, pri čemu je malim i srednjim korisnicima odobreno 94 posto svih kredita, ističe Perko. Iznos odobren za projekte koji se financiraju iz europskih fondova porastao je za pet puta ili 420 posto, a dosegnuo je 860 milijuna kuna.

"Odlučili smo se na to fokusirati i stvarno smo tu polučili značajan uspjeh. Ovo je postotak koji se rijetko viđa", kaže Perko. Sredstva za projekte ulaganja u infrastrukturu, energetsku učinkovitost, zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije povećana su za 14 posto, na 1,34 milijarde kuna.

Kada je riječ o HBOR-u kao izvoznoj banci, navodi Perko, hrvatskim izvoznicima je ukupno odobreno 5,63 milijarde kuna, 23 posto više u odnosu na 2017. Iznos odobrenih kredita izvoznicima po svim programima skočio je na godišnjoj razini 22 posto, na 2,88 milijardi kuna. Povećanje vrijednosti osiguranog izvoznog prometa iznosilo je 56 posto, a dosegnuo je 2,7 milijardi kuna, pri čemu je osiguran promet u 54 zemlje svijeta.

Od Uljanika po garancijama i kreditima naplaćeno 84 posto iznosa

U dijelu koji se odnosi na osiguranje izvoza, Perko upozorava izvoznike na postojanje velikog broja prijevara. Naime, kako pojašnjava, riječ je o prijevarama iz inozemstva, pri čemu se zaprima sve veći broj narudžbi od osoba koje se lažno predstavljaju u ime velikih kompanija.

"Izvoznici trebaju biti oprezni kada prvi put rade s nekim (...) kako bi na vrijeme prevenirali bilo kakve prijevare, s obzirom da mi pokrivamo političke i komercijalne rizike, no ne i rizike prijevare", napominje Perko.

Kada je riječ o Uljaniku d.d. i Uljanik brodogradilištu d.d., Perko navodi da je trenutno naplaćeno 84 posto iznosa po garancijama i kreditima. S obzirom na obvezu čuvanja bankarske tajne, Perko kaže da zasad ne mogu izlaziti u javnost s apsolutnim iznosima, dok član Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo napominje da je iznos koji je ostao nenaplaćen HBOR prijavio u stečajni postupak.

"Za listopad je zakazano ispitno-izvještajno ročište u okviru stečaja i nakon toga će javnosti biti poznata sva potraživanja koja su prijavljena u stečaj", pojasnio je Čuvalo, dodavši kako će HBOR imati svog predstavnika u vijeću vjerovnika.

Pojednostavljenje kreditnih programa, snižene kamatne stope

S ciljem pojednostavljenja, objedinjavanja, optimalizacije i veće dostupnosti proizvoda korisnicima, HBOR je s 1. svibnjem ove godine izmijenio svoje kreditne programe, pa je tako njihov broj pao s 25 na devet, od koja su dva već postojeća, kod jednog su manje izmjene, dok ih je šest novih.

Kod uvođenja novih programa, kao najznačajnije izmjene Perko apostrofira one u programu investicija privatnom sektoru, gdje je uvedena kamatna stopa od 1,5 posto za tržišno konkurentne poduzetnike koji se bave poljoprivredom, ribarstvom, prerađivačkom industrijom ili računalnim programiranjem.

Tu postoji i mogućnost dodatnog sniženja od 0,2 postotna boda za zapošljavanje mladih i do 0,572 postotna boda za inovativne poduzetnike. To znači, napominje Perko, da se može doći do kamatne stope od 0,728 posto. U programu pripreme izvoza kamatna stopa je snižena na 1,75 posto, s prijašnjih dva odnosno tri posto. U programu obrtna sredstva kamatne stope su pale na 3,5 posto za dugoročne i 2 posto na kratkoročne kredite.

U programu javnog sektora kamatna stopa za posebna područja iznosi 1,75 posto, a korisnici iz javnog sektora oslobođeni su plaćanja naknade za rezervaciju sredstava. Također, naknada za obradu zahtjeva trajno je snižena na 0,5 posto, s prijašnjih 0,8 posto ili jedan posto.

"Vrlo često se u medijima ističe da su kamatne stope na hrvatskom tržištu visoke, no ovo je jedan od smjerova kako smo te kamatne stope uspjeli sniziti tako da naši poduzetnici danas mogu u velikom broju slučajeva dobiti kamatnu stopu ispod dva posto", ističe Perko, a dodaje da postoje slučajevi gdje je ta kamatna stopa nula, primjerice u Osječko-baranskoj županiji, s obzirom na subvencioniranje dijela kamatne stope od strane županije.

Najavljena dva nova financijska instrumenta

Kada je riječ o novim proizvodima, do kraja ove ili početka iduće iz HBOR-a najavljuju još dva nova financijska instrumenta, onaj koji se odnosi na investicijske kredite za ruralni razvoj, kao i onaj za kredite poduzetnicima za energetsku učinkovitost.

Između ostalog riječ je bilo i o investicijskom fondu Inicijative tri mora, a HBOR razmatra opciju uključenja u taj fond, pri čemu će fokus biti na ulaganjima u digitalizaciju, energetiku, transport i informacijske tehnologije.Perko napominje da je planirana veličina fonda na razini od tri do pet milijardi eura, u projekt bi svojim sredstvima bile uključene i razvojne banke iz zemalja Inicijative, a fond bi poslovao po tržišnim principima.

Perko poručuje da je to tek jedna od inicijativa na kojoj rade i ne znači automatski da će HBOR u to i ući. Naime, naglasila je, biraju one inicijative koje imaju najveći multiplikativni efekt po hrvatsko gospodarstvo.Predsjednica Uprave Tamara Perko poručila je da je fokus HBOR-a na što jačem korištenju europskih fondova, podršci izvoznicima te razvoju novih proizvoda, s fokusom na fondove rizičnog kapitala. Izvijestila je da je HBOR 2018. završio s aktivom većom od 27 milijardi kuna, a dobiti većom od 200 milijuna kuna, što predstavlja porast na godišnjoj razini od 27 posto.

Kada je riječ o odobrenim kreditima u prošloj godini, dosegnuli su brojku od 1.970, u iznosu od 5,61 milijarde kuna, što je devet posto veći iznos u odnosu na 2017.  Pritom su samo krediti za investicije porasli za 24 posto, na 4,85 milijardi kuna, a odobreno je ukupno 1.721 takav kredit.Od ukupno odobrenih kredita, tako je 86 posto bilo za investicije, pri čemu je malim i srednjim korisnicima odobreno 94 posto svih kredita, ističe Perko.

Iznos odobren za projekte koji se financiraju iz europskih fondova porastao je za pet puta ili 420 posto, a dosegnuo je 860 milijuna kuna. "Odlučili smo se na to fokusirati i stvarno smo tu polučili značajan uspjeh. Ovo je postotak koji se rijetko viđa", kaže Perko.

Sredstva za projekte ulaganja u infrastrukturu, energetsku učinkovitost, zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije povećana su za 14 posto, na 1,34 milijarde kuna.Kada je riječ o HBOR-u kao izvoznoj banci, navodi Perko, hrvatskim izvoznicima je ukupno odobreno 5,63 milijarde kuna, 23 posto više u odnosu na 2017. Iznos odobrenih kredita izvoznicima po svim programima skočio je na godišnjoj razini 22 posto, na 2,88 milijardi kuna.Povećanje vrijednosti osiguranog izvoznog prometa iznosilo je 56 posto, a dosegnuo je 2,7 milijardi kuna, pri čemu je osiguran promet u 54 zemlje svijeta.

Od Uljanika po garancijama i kreditima naplaćeno 84 posto iznosaU dijelu koji se odnosi na osiguranje izvoza, Perko upozorava izvoznike na postojanje velikog broja prijevara. Naime, kako pojašnjava, riječ je o prijevarama iz inozemstva, pri čemu se zaprima sve veći broj narudžbi od osoba koje se lažno predstavljaju u ime velikih kompanija. "Izvoznici trebaju biti oprezni kada prvi put rade s nekim (...) kako bi na vrijeme prevenirali bilo kakve prijevare, s obzirom da mi pokrivamo političke i komercijalne rizike, no ne i rizike prijevare", napominje Perko.

Kada je riječ o Uljaniku d.d. i Uljanik brodogradilištu d.d., Perko navodi da je trenutno naplaćeno 84 posto iznosa po garancijama i kreditima. S obzirom na obvezu čuvanja bankarske tajne, Perko kaže da zasad ne mogu izlaziti u javnost s apsolutnim iznosima, dok član Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo napominje da je iznos koji je ostao nenaplaćen HBOR prijavio u stečajni postupak. "Za listopad je zakazano ispitno-izvještajno ročište u okviru stečaja i nakon toga će javnosti biti poznata sva potraživanja koja su prijavljena u stečaj", pojasnio je Čuvalo, dodavši kako će HBOR imati svog predstavnika u vijeću vjerovnika.

Pojednostavljenje kreditnih programa, snižene kamatne stopeS ciljem pojednostavljenja, objedinjavanja, optimalizacije i veće dostupnosti proizvoda korisnicima, HBOR je s 1. svibnjem ove godine izmijenio svoje kreditne programe, pa je tako njihov broj pao s 25 na devet, od koja su dva već postojeća, kod jednog su manje izmjene, dok ih je šest novih. Kod uvođenja novih programa, kao najznačajnije izmjene Perko apostrofira one u programu investicija privatnom sektoru, gdje je uvedena kamatna stopa od 1,5 posto za tržišno konkurentne poduzetnike koji se bave poljoprivredom, ribarstvom, prerađivačkom industrijom ili računalnim programiranjem.

Tu postoji i mogućnost dodatnog sniženja od 0,2 postotna boda za zapošljavanje mladih i do 0,572 postotna boda za inovativne poduzetnike. To znači, napominje Perko, da se može doći do kamatne stope od 0,728 posto.U programu pripreme izvoza kamatna stopa je snižena na 1,75 posto, s prijašnjih dva odnosno tri posto. U programu obrtna sredstva kamatne stope su pale na 3,5 posto za dugoročne i 2 posto na kratkoročne kredite. U programu javnog sektora kamatna stopa za posebna područja iznosi 1,75 posto, a korisnici iz javnog sektora oslobođeni su plaćanja naknade za rezervaciju sredstava.

Također, naknada za obradu zahtjeva trajno je snižena na 0,5 posto, s prijašnjih 0,8 posto ili jedan posto."Vrlo često se u medijima ističe da su kamatne stope na hrvatskom tržištu visoke, no ovo je jedan od smjerova kako smo te kamatne stope uspjeli sniziti tako da naši poduzetnici danas mogu u velikom broju slučajeva dobiti kamatnu stopu ispod dva posto", ističe Perko, a dodaje da postoje slučajevi gdje je ta kamatna stopa nula, primjerice u Osječko-baranskoj županiji, s obzirom na subvencioniranje dijela kamatne stope od strane županije.

Najavljena dva nova financijska instrumenta

Kada je riječ o novim proizvodima, do kraja ove ili početka iduće iz HBOR-a najavljuju još dva nova financijska instrumenta, onaj koji se odnosi na investicijske kredite za ruralni razvoj, kao i onaj za kredite poduzetnicima za energetsku učinkovitost.Između ostalog riječ je bilo i o investicijskom fondu Inicijative tri mora, a HBOR razmatra opciju uključenja u taj fond, pri čemu će fokus biti na ulaganjima u digitalizaciju, energetiku, transport i informacijske tehnologije.

Perko napominje da je planirana veličina fonda na razini od tri do pet milijardi eura, u projekt bi svojim sredstvima bile uključene i razvojne banke iz zemalja Inicijative, a fond bi poslovao po tržišnim principima. Perko poručuje da je to tek jedna od inicijativa na kojoj rade i ne znači automatski da će HBOR u to i ući. Naime, naglasila je, biraju one inicijative koje imaju najveći multiplikativni efekt po hrvatsko gospodarstvo.