DZS: U 2018. podneseno 136 patentnih prijava i priznat 71 patent

Od ukupno lani podnijetih 136 patentnih prijava njih 121 podnijeli su domaći, a 15 strani prijavitelji. Kod domaćih prijavitelja gotovo 85 posto patenata prijavile su fizičke osobe, a nešto manje od 16 posto pravne. S druge strane, kod stranih prijavitelja fizičke osobe prijavile su 60 posto patenata, a pravne njih 40 posto.

Prema tehničkom području, najveći broj patentnih prijava u 2018. bio je u području općeg strojarstva, 32 posto, slijedi područje kemije s 24,4 posto, dok je najmanji broj prijava bio u području mjeriteljstva, 9,6 posto, stoji u izvješću DZS-a. Prema Međunarodnoj klasifikaciji patenata (MKP), koja omogućuje identifikaciju tehnološke baze patenata i sektor u kojem je njegova primjena najvjerojatnija, najveći udio patentnih prijava bio je u području "svakodnevne životne potrepštine", 25,7 posto, a najmanji u području "kemija; metalurgija", 4,4 posto.

U deset godina broj patentnih prijava pao za 57,2 posto

Podatci DZS-a pokazuju i kako je prije nekoliko godina bilo više patentnih prijava u nacionalnom postupku, no i kako njihov broj iz godine u godinu pada, s izuzetkom 2016., kada je na godišnjoj razini ostvaren blagi rast za dvije patentne prijave. U 2014. je tako bilo 200 prijava, 2015. godine 186, da bi u 2016. broj blago porastao, na 188, a 2017. pao na 159 prijava. Usporedba s podatcima iz još ranijih izvješća DZS-a svjedoče višegodišnjem trendu stagnacije i smanjenja broja patentnih prijava. Tako je 2009. u Hrvatskoj podneseno 318 patentnih prijava, a nakon toga broj prijava se smanjuje te tri godine stagnira na razini od oko 250, s izuzetkom 2010. kada ih je bilo 278. Tako usporedba 2018. s 2009. godinom pokazuje pad broja prijava za 57,2 posto.

Pad i broja priznatih patenata

Od 71 lani priznatog patenta u nacionalnom postupku, 57 bilo je domaćih, a 14 stranih prijavitelja. Najveći udio priznatih patenata bio je u području kemije, 47,5 posto, potom iz područja općeg strojarstva, 27,1 posto, dok je najmanji udio bio u područjima elektrotehnike i mjeriteljstva, u oba po 5,6 posto. Prema MKP-u, najveći udio priznatih patenata bio je u području "svakodnevne životne potrepštine", 29,6 posto, a najmanji u području "elektrotehnika", 5,6 posto. Posljednjih je godina isto tako pao broj patenata priznatih u nacionalnom postupku.

Primjerice, 2014. godine priznato je 162 patenta, godinu kasnije 111, u 2016. njih 105, a u 2017. njih 86. Prema ranijim izvješćima DZS-a, 2013. godine u Hrvatskoj je priznato 233 patenata, primjerice u 2011. njih 271, a u 2010. 211 patenata.

Rast broja važećih patenata

S druge pak strane, u 2018. ukupan broj važećih patenata u Hrvatskoj, u što su uključeni i europski patenti potvrđeni u RH, iznosio je 9.260, čime je nastavljen trend rasta tog broja. Primjerice, u 2017. je bio 8.201 važeći patent, 2016. njih 6.978, a u 2014. je bilo važeći 5.223 patenata. Statistika pokazuje i da su lani u Hrvatskoj bila važeća 8.945 patenata (uključeni i europski patenti potvrđeni u RH). Preostalih 315 odnosi na konsenzualne patente, koje se definiraju kao poseban oblik zaštite patenata u Hrvatskoj. Njihovo je osnovno obilježje da se priznaju bez potpunog ispitivanja, odnosno na temelju sporazuma, to jest konsenzusa javnosti, ako protiv njih nema prigovora zainteresiranih strana. Konsenzualni patent može trajati najviše deset godina.

Patent je, pojašnjavaju statističari, isključivo pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekoga tehničkog problema. Patent se priznaje za izume koji se odnose na proizvod, postupak ili primjenu, a vlasniku osigurava isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zaštićena patentom, tijekom ograničenog razdoblja koje ne može trajati dulje od 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta.

Protekom tog vremena patent postaje javno dobro, svakomu dostupno na upotrebu. Statistika patenata donosi informaciju o uspješnosti istraživanja, razvoja i inovacijske aktivnosti u odabranim područjima tehnologije, a broj patenata jedna je od mjera inventivne aktivnosti zemlje koja također pokazuje kapacitet iskorištavanja znanja i pretvaranja znanja u potencijalne gospodarske koristi, napominju iz DZS-a.