Prijatelji kohezije u Bratislavi brane sredstva za siromašnije zemlje EU-a

Konferencija u Bratislavi okupit će visoke predstavnike zemalja te skupine, među kojiima će biti i hrvatski premijer Andrej Plenković, čelnici baltičkih zemalja, zemalja Višegradske skupine, Bugarske, Rumunjske i drugih. Prijatelji kohezije osnovani su u vrijeme pregovora o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2007. do 2013. kada su odlučili istupiti protiv smanjenja kohezijskih sredstava jer se njima sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim zemljama i tako doprinosi smanjenju razlika u Uniji.

Hrvatska se 2012. kao promatrač - jer još nije bila članica Unije - pridružila skupini zemalja EU-a koje su se i u pregovorima o idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. borile protiv smanjenja kohezijskih sredstava. Prijatelji kohezije nastoje se izboriti da mjere štednje u proračunu ne idu na štetu kohezijskih sredstava namijenjenih najmanje razvijenim zemljama EU-a sa svrhom jačanja gospodarske, teritorijalne i socijalne kohezije. 

Europska komisija početkom svibnja predložila je veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje, ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i za poljoprivredu. Hrvatska bi po prijedlogu Europske komisije za razdoblje 2021.-2027. u sklopu kohezijske politike trebala dobiti oko šest posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu.

Hrvatski dužnosnici kazali su u više navrata da će Zagreb ustrajati u tome da se ne smanjuju sredstva iz kohezijske i poljoprivredne politike. Državna tajnica u MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić istaknula je ranije kako će Hrvatska u predstojećim pregovorima o VFO-u inzistirati na tome da se zadrži adekvatno financiranje kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike. 

Prijedlog Komisije neprihvaIljiv je i europarlamentarki Ivani Maletić (EPP)."Prihvaćanjem prijedloga proračuna Europske komisije za razdoblje od 2021. do 2027., dopustili bismo produbljivanje razlika među državama članicama, a cilj Europske unije je upravo suprotno”, istaknula je prije desetak dana.

Osim što je nezadovoljna smanjenjem kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke. Problem je i povećanje nacionalnog udjela sufinaciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2. Po novom prijedlogu EK, zemlje članice bi sufinancirale projekte s 30 posto, a EU sa 70 posto. U sadašnjem višegodišnjem proračunu nacionalni udio je 15 posto, s koliko će primjerice Hrvatska sufinancirati izgradnju Pelješkog mosta, dok će preostalih 85 posto doći iz europskog proračuna.

Bez obzira na smanjivanje sredstava, Hrvatska bi i dalje trebala biti među zemljama koje dobivaju najviše uzimajući u obzir iznose po glavi stanovnika. Po prijedlogu kohezijske politike, po glavi stanovnika najviše dobiva Estonija - 317 eura godišnje, slijede Slovačka 310 eura i Latvija s 308. Hrvatska bi trebala dobiti 298 eura. Najveći gubitnici u odnosu na sadašnji višegodišnji proračun trebale bi biti Mađarska, Češka i Estonija. Dobitnici su Bugarska, Grčka i Rumunjska s po osam posto više.

U razgovorima o višegodišnjem proračunskom okviru zemlje članice tradicionalno su podijeljene u dvije skupine - one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju i one koje dobiju više nego što daju. Prvu skupinu neki nazivaju i 'klub škrtaca', a druga su 'prijatelji kohezije'.

Komisija za razdoblje od 2021. do 2027. predlaže dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama (izraženo u cijenama iz 2018.) što predstavlja 1,11  posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a (BND). U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1279 milijardi eura u obvezama.U plaćanjima Komisija predlaže 1105 milijardi eura, 1,08  posto BND, izraženo u cijenama iz 2018. U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1246 milijardi eura u plaćanjima. Prijedlog je da se kohezijska sredstva smanje za oko šest posto. Zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika dvije su najveće stavke u europskom proračunu, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna. Odluku o budućem dugoročnom proračunu EU-a jednoglasno donosi Vijeće EU-a, to jest države članice, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.