Sabor: Težak položaj Hrvata izvan Hrvatske, posebice u BiH i Srbiji

"Uz materijalna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, trebamo se boriti za njihova politička prava. Izborni zakon u Bosni i Hercegovini mora biti takav da Hrvati u toj zemlji biraju svoje predstavnike", poručio je Ivan Šuker (HDZ).  Samo povećanje izdvajanja iz proračuna, kaže, može pomoći Hrvatima izvan zemlje.

Željko Glasnović (Neovisni za Hrvatsku) zauzeo se za dopisno glasovanje ustvrdivši kako je HDZ bio godinama na vlasti, ali nije uspio riješiti da se Hrvatima izvan Hrvatske omogući dopisno glasovanje, no Ante Babić (HDZ) pojasnio je da ne postoji mogućnost dopisnog i elektronskog glasovanja jer ustavna odredba kaže da je glasovanje moguće jedino u diplomatsko konzularnim predstavništvima. Hrvati izvan Hrvatske, kaže Babić, ogroman su potencijal koji nismo iskoristili.

"Mi o tome deklarativno puno pričamo u Saboru ... možda i u dobroj namjeri nastojali smo maksimalno zagorčati život Hrvata izvan Hrvatske", poručio je Babić. Mostovac Miro Bulj tvrdi kako se Hrvatska nije izborila za svoj narod u Bosni i Hercegovini te je upozorio da manjinska pitanja Hrvata nisu riješena ni u Srbiji.

U tom kontekstu smatra da institucije državne vlasti u Hrvatskoj ne bi trebale odlaziti u Srbiju prije nego se riješe pitanja nestalih i druga otvorena pitanja. "Hrvati bi trebali biti zastupljeni u srpskoj Narodnoj skupštini", poručio je Bulj.

HDZ-ov Miroslav Tuđman upozorio je da po predloženom zakonu Matica iseljenika ne bi mogla imati svoju ispostavu izvan zemlje što, kaže, nije dobro. "Ako želimo imati mostove prema iseljeništvu takvo ograničenje ne bi trebali imati u zakonu", poručio je Tuđman. "Uvijek može bolje, no Hrvatska pomaže više svojim iseljenicima nego su njezine mogućnosti", mišljenja je HSU-ov Silvano Hrelja.

Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika njezin se organizacijski oblik, rad, djelovanje i ustrojstvo usklađuje sa postojećim Zakonom o ustanovama. Hrvatska matica iseljenika tako postaje javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe, upisuje se u sudski registar te bi trebala pridonositi uspostavi boljih odnosa između Hrvatske i hrvatskih zajednica u svijetu.

Bunjac i Grmoja tražili stanku: Plenković i Dalić moraju dati ostavke 

Tijekom rasprave o Matici iseljenika, Mostov politički tajnik Nikola Grmoja zatražio je stanku zbog afere Agrokor i podataka objavljenih u medijima vezanih uz mailove  i potpredsjednicu vlade i ministricu gospodarstva Martinu Dalić. "To je težak udarac premijeru i vladi", ustvrdio je Grmoja. Portal Index objavio je prepisku mailova Martine Dalić po kojoj su vlasnici i predsjednici privatnih brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda sudjelovali u pripremi lex Agrokor.

Riječ je o komunikaciji između autora lex Agrokor, potpredsjednice vlade Dalić i ministra financija Zdravka Marića. Branimir Bunjac (Živi Zid) također se pridružio zahtjevu za stankom rekavši kako premijer i njegova potpredsjednica trebaju podnijeti ostavku dok mora reagirati i glavni državni odvjetnik."Danas smo, po ne znam koji put, saznali da u Hrvatskoj postoji paralelizam vlasti.

Imamo institucije kao Sabor, Vlada, pravosuđe... a u RH se odluke donose u neformalnim skupinama, na grupnim mailovima, gdje ljudi koji nisu nikad imenovani u nikakve radne skupine i nemaju nikakve ovlasti u Vladi, ministarstvima i Saboru donose dugoročne odluke koje se tiču države, gospodarstva i društva općenito", rekao je Bunjac.

Smatra da je posrijedi "kazneno djelo trgovine utjecajem i povlaštenim informacijama kako bi određena interesna skupina ostvarila svoj materijalni interes" što, kaže, pokazuje činjenica da je do sada iz Agrokora izvučeno 500 milijuna kuna za tzv. savjetovanja, a istovremeno nema ni nagodbe ni ikakvih rješenja.