Svjetski dan ljekarnika: Ljekarnici mogu pridonijeti boljoj uporabi lijekova i uštedama u zdravstvu

"Ljekarnici su najdostupniji dio zdravstva i želimo dati značaj učinkovitoj i sigurnoj farmakoterapiji, jer činjenice govore da naši stanovnici nisu dovoljno educirani o lijekovima i njihovoj pravilnoj uporabi, a lijekovi čine više od petine troškova u zdravstvenom sustavu", rekao je predsjednik Hrvatskog farmaceutskog društva (HFD) Darko Takač na skupu na temu "Ljekarnik od istraživanja do zdravstvene skrbi".

Neuzimanje ili nepravilno uzimanje terapije može dovesti do komplikacija bolesti i hospitalizacija, pa je ljekarnik važan kao podrška pacijentu u terapiji, rečeno je.Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK) Ana Soldo smatra kako postoji veliki prostor gdje ljekarnici mogu dati doprinos u prevenciji i praćenju  bolesti, te u pravilnoj primjeni lijekova, što bi moglo uštedjeti 10-15 posto zdravstvenog proračuna, pa očekuje od zdravstvene administracije da to prepozna.

Ističe kako dug prema ljekarnama, a trenutno ih je u Hrvatskoj 1117, za isporučene lijekove na recept iznosi preko 180 dana, pri čemu je naknada za tu uslugu vrlo mala i iznosi 6,64 kune po receptu, pa ljekarne imaju problema u poslovanju. "Posebno je teško ljekarnama u malim mjestima budući da pacijenti imaju malu platežnu moć i većina poslovanja se odvija preko HZZO-a, a to prosječno ljekarnama donosi 25-27 posto prihoda. Stoga je jasno koliko ljekarnici moraju dodatno raditi da bi održali poslovanje", kaže Soldo.

Kao jedan od primjera kako ljekarnik može pomoći u prevenciji i praćenju bolesti, predstavila je voditeljica edukacijskog centra Zdravstvene ustanove Farmacia Marina Šepetavc, gdje u tri ljekarne u Zagrebu u suradnji s kardiologom provode kardiološko savjetovanje o riziku od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.

"Radi se o dodatnom ljekarničkom savjetovalištu u suradnji s kardiologom, gdje ljekarnik u prvom kontaktu s pacijentom procijeni rizične čimbenike, da li su pacijentu propisani lijekovi i da li ih pravilno uzima, nakon čega ga upućuje kardiologu. Kardiolog mu mjeri tlak, kolesterol, trigliceride, vidi kakve su mu životne navike, je li pušač, i prema tome izračunava rizik.

Pacijent zatim dobije preporuke koje rizične čimbenike treba izbjegavati, jer je dokazano da njihovo uklanjanje smanjuje rizik od pojave bolesti za 80 posto", rekla je Šepetavc. Dosad je, kaže, obrađeno preko 270 pacijenata, koji su dobili preporuke, a cilj je djelovati proaktivno i preventivno, a ako bolest već postoji da pacijent dobije što kvalitetniju terapiju.