Rasprava o Zakonu o računovodstvu je lutkarska predstava i farsa

 "Raspravljamo o EU direktivama, svi će glasati 'za', a ja bih htio pitati što bi bilo da glasamo 'ne'? Evo, mi ćemo glasati 'ne' i što smo s time postigli? Apsolutno ništa! EU direktiva je nadređena hrvatskom Ustavu, čak je i u suprotnosti s njime. Mi sudjelujemo u lutkarskoj predstavi, farsi i glumimo nekakvu suverenu vlast u Hrvatskoj, a da je mi de facto i de jure uopće nemamo, jer je Hrvatska 2013. izgubila svoj suverenitet i samostalnost i ušla u kolonizatorsku asocijaciju jednaku onoj iz doba Austro-ugarske ili Osmanskog carstva", poručio je Branimir Bunjac (Živi Zid). 

Umjesto o računovodstvu, Bunjac je svoju raspravu nastavio u duhu prozivke na račun onih koji su glasovali za ulazak u EU. "Prihvaćanje EU direktiva ne predstavlja ništa drugo nego još jedno nepotrebno poniženje hrvatskog naroda, za što su odgovorni svi oni koji su digli ruke za ulazak u EU. Želim ih pozvati da shvate da Hrvatska nije slobodna i stoga se nadam i vjerujem da će brzo doći vrijeme kada nećemo morati raspravljati o ovakvim besmislicama, te da ćemo zastavu (zastavu EU) koja se nalazi desno od Bože Petrova iznijeti iz Hrvatskog Sabora", poručio je Bunjac. Na njegovu tvrdnju kako se sa predloženim zakonom ništa ne mijenja, reagirala je 'mostovka' Ivana Ninčević Lesandrić. "Ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana za poduzetnike. Jeste li imali svoj trvtku? Da jeste, trebali bi znati da upravo ti mikropoduzetnici su oni koji mogu donijeti zdrav razvoj ovom gospodarstvu, a upravo njima uvođenje jedinstvenog okvirnog kontnog plana stvorilo bi značajne troškove", poručila je zastupniku Živog zida.

Bunjac: Ako temeljito ne izmijenimo suradnju s EU onda smo za referendum o izlasku Bunjac je i dalje ustrajao na svom skeptičnom stavu prema EU. "Moje je mišljenje da birokrati iz Europe nemaju sluha za Hrvatske specifičnosti i tražimo temeljitu izmjenu suradnje s EU, a ako to ne bude išlo, onda smo putem referenduma za izlazak iz EU", poručio je. To je potaknulo i predsjednika Sabora Petrova da upozori Bunjca kako se udaljio s teme. Bunjčev stranački kolega Ivan Pernar je raspravu o usklađenjima hrvatskog s europskim zaonodavstvom nazvao tek formom. "Ključne stvari ne možemo mijenjati, ne možemo mijenjati ulogu središnje banke, ne možemo ukinuti sankcije Rusiji i vize ruskim turistima... imamo prividnu slobodu donošenja odluka", poručio je. 

Državni tajnik u ministarstvu financija Željko Tufekčić naglasio je kako se predloženim zakonom olakšava i rasterećuje poslovanje poduzetnika. "Posebice malih i srednjih, ali i velikih jer im se olakšava obveza izvješćivanja, obavljanja ravizija... Kada je riječ o problemu uređenja računovodstvene profesije, zakonom je pomaknut rok za donošenje posebnog propisa kojim će se to područje urediti", pojasnio je državni tajnik. Da su predložene zakonske izmjene dobre složio se i SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, dodajući međutim kako u prijedlogu postoje i neke nelogičnosti. 

Izmjene Zakona o računovodstvu, kojima se ukida obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP), trebale bi troškovno rasteretiti poduzetnike. Osim što je za primjenu JOKP-a potrebno određeno vrijeme, zbog nužnosti prilagodbe informatičkih sustava poduzetnika, ona je zahtijevala i značajnija financijska sredstva te dodatno angažiranje ljudskih resursa. Stoga se ovim Zakonom predlaže ukidanje obvezne primjene JOKP-a, čime se ujedno postiže i troškovno rasterećenje poduzetnika te u konačnici pridonosi stvaranju boljeg poslovnog okruženja, odnosno uvjeta za lakše i kvalitetnije poslovanje poduzetnika, kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić. 

U znaku potpore saborske pozicije i opozicije protekla je i rasprava o još jednom 'eurozakonskom' usklađenju - izmjenama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kojim se predviđa izgradnja jedinstvene baze podataka o infrastrukturi mrežnih operatera i tekućim ili planiranim građevinskim radovima, a nadležnost se daje Državnoj geodetskoj upravi. U raspravi je, međutim, upozoreno kako je katastar vodova napravilo tek šest lokalnih jedinica, pa je ostalo neizvjesno hoće li Državna geodetska uprava imati sa čime raditi. Predložene zakonske izmjene odnose se na razdoblje do 2022. a teške su 50 milijuna kuna, no glavnina sredstava trebala bi se povući iz europskih fondova.