SLDSN: Vlada u mirovinu šalje 8167 zaposlenika u javnoj upravi

Tvrde kako je sve to najavljeno u Nacionalnom program reformi za 2016. godinu, u kojem stoji da kada je riječ o smanjenju mase plaća u javnoj upravi i javnim službama, cilj smanjiti ukupne rashode u razdoblju od 2016. do 2018. za 2 posto u odnosu na 2015., odnosno za oko 600 milijuna kuna. Ciljano smanjenje planira se ostvariti ponajprije kroz zamrzavanje novog zapošljavanja (osim zaposlenih na EU fondovima i drugim od strane VRH definiranim kategorijama), zatim izmjenama uvjeta krajnjeg roka odlaska državnih i javnih službenika u mirovinu te kroz smanjenje dodatka na staž, upozoravaju iz SLDSN-a.

Napominju kako prirodni odljev zaposlenika u 2016. i 2017. prelazi 5000 osoba, čak i uz djelomično novo zapošljavanje potencijalne uštede se procjenjuju na više od 400 milijuna kuna ukupno do 2018. Izmjenama Zakona o državnim službenicima planira se izmijeniti odredba koja regulira prestanak službe po sili zakona na način da se prestanak radnog odnosa aktivira datumom ostvarenja uvjeta za odlazak u mirovinu, a ne krajem godine u kojoj je zaposlenik ostvario uvjete.

Kad je riječ o smanjenju dodatka na staž, najveći dio ušteda u tom dijelu se namjerava iskoristiti za financiranje stimulacija za uspješnost zaposlenika nakon što se utvrdi novi model plaća, uključujući i zaposlenike, u javnoj upravi i javnim službama. 

Iz toga je razvidno da Vlada želi, a to je sindikatima državnih službi potvrdila i ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, pored ranijeg umirovljenja, smanjiti i dodatak od 0,5 posto po godini staža, kako bi iz nastale razlike stvorila fond za isplaćivanje stimulacije za uspješnost zaposlenika, što će značiti daljnje smanjenje plaća u javnoj upravi. 

Nakon umirovljenja, slijedi smanjenje dodatka na staž, upozoravaju u priopćenju iz SDLSN.Zakonskim prijedlozima želi se zaposlenicima u državnoj službi onemogućiti rad do zadnjeg dana kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a javnim službenicima i namještenicima mogućnost da se nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu drukčije ne dogovore s poslodavcem.

Odnosno da, sukladno odredbama posebnih zakona rade npr. do završetka školske godine ili temeljem odluka znanstvenih ustanova ili ministra zdravlja o nastavku rada nakon 65. godine i dulje od toga, navode u pismu SDLSN. Upozoravaju kako je to u suprotnosti i s Preporukom Europske komisije o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2016., u kojoj se, između ostalog, od Vlade traži da do kraja 2016. poduzme mjere za odvraćanje od ranog umirovljenja, ubrza prijelaz na višu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje i uskladi odredbe o mirovinama za posebne kategorije s općim pravilima za umirovljenje.

Upozoravaju kako uštede od umirovljenja više od 8000 zaposlenika u javnoj upravi možda predstavlja mjeru smanjenja rashoda za zaposlene, ali istovremeno predstavlja i dodatno opterećenje mirovinskog sustava i povećanje nepovoljnog omjera broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih.Vlada ne uzima u obzir smanjenje broja državnih službenika i namještenika za 3764 u odnosu na 2012. godinu. U praksi će se javiti i problemi o kojima se očito nije dovoljno razmišljalo, a prelamat će se preko leđa građana, odnosno djece, upozoravaju iz SDLSN.

Navode primjerice kako učiteljica koja navršava 65. godina života prije isteka školske godine više neće moći držati nastavu jer će joj služba prestati po sili zakona pa će njezine učenike preuzeti netko drugi. U SDLSN dodatno zabrinjavajućim drže to što se tim zakonskim prijedlozima za sve zaposlene koji su pravo na rad do kraja kalendarske ili školske godine odnosno dulje od toga, nakon što su napunili 65 godina života, ostvarili po sadašnjim propisima predviđa prestanak službe odnosno ugovora o radu s danom njihovog stupanja na snagu, što znači da im se zadire u prava ostvarena po postojećim propisima, tj. da će proizvesti povratno djelovanje.