Skupština PGŽ o Marišćini: imovinsko-pravni odnosi ne bi trebali biti uvjet za uporabnu dozvolu

Skupština je prihvatila izvješća o gospodarenju otpadom na području županije te zaključak u kojem se navodi da su županijski centri od državnog značenja, da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode bilo odgovorno za prijavu projekta Marišćine na europski operativni program zaštite okoliša, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bio provedbeno tijelo i naručitelj građenja te da se od mjerodavnih državnih tijela i institucija traži da učine sve kako bi Marišćina počela raditi.   

Zatraženo je da se završi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na Marišćini radi izdavanja uporabne dozvole,  izgradnje pretovarnih stanica i pristupne ceste te da se, prema sporazumima fonda s lokalnim jedinicama, osigura sufinanciranje izgradnje pretovarnih stanica. Vijećnici su prihvatili i dva od četiri amandmana Kluba zastupnika Akcije mladih - da se u roku od 60 dana utvrdi cijena prihvata otpada u Marišćini te da se pritom poštuje načelo prihvatljivosti za kućanstva.  

U Primorsko-goranskoj županiji odvojeno se prikuplja četvrtina otpada, a od pet pretovarnih stanica, koje će biti sastavni dio sustava gospodarenja otpadom, izgrađena je prva - na Cresu. Centar Marišćina, prvi takav u Hrvatskoj, većim je dijelom građen novcem Europske unije, u probnom je radu, obavljen je tehnički pregled i sada se uklanjaju utvrđeni nedostaci.

No, nisu posve riješeni imovinsko-pravni odnosi jer neki vlasnici nisu bili zadovoljni uvjetima izvlaštenja pa su pokrenuli sudske postupke koji još traju. Župan Zlatko Komadina rekao je kako to ne bi trebao biti razlog da se ne izda uporabna dozvola te da Marišćina mora proraditi. Dodao je da takve situacije moraju rješavati državna tijela te da cijenu naknade izvlaštenog zemljišta određuje ured državne uprave. Komadina je istaknuo da je u Marišćini izgrađen najmoderniji pogon, prema pravilima EU, te da ga je gradila država putem fonda, kao što i izdaje uporabne dozvole i rješava pitanja vlasništva.

U raspravi je Robert Kurelić iz Akcije mladih rekao da  bi se cijena odvoza otpada za kućanstva s početkom rada Marišćine mogla udvostručiti te da treba pronaći način da bude što manja. Rekao je da riječka "Čistoća" do 2020. godine planira reciklirati i odvajati 20 posto otpada i da će se "ostatak vidjeti na računima građana" te da je otkup zemljišta bila obveza Ekoplusa. Dinko Beaković (HDZ) rekao je da se sada veliki novac troši na odvoz komunalnog otpada u druge županije te da je upitno kako će "Čistoća" to financijski izdržati.  

Saborski zastupnik Mosta Josip Katalinić rekao je da je svaki korak prema recikliranju i kompostiranju korak naprijed, a spaljivanje ili zakopavanje otpada korak natrag te da ćemo, ako ne odvojimo otpad, morati EU plaćati penale. Naveo je da će se na Marišćini odvajati samo manji dio otpada, a ostalo odvoziti na spaljivanje. Smatra da će reciklaža "ugasiti Marišćinu i da će ona manje raditi što se bude više odvajao papir i plastika". Katalinić je rekao da se državna politika promijenila, da će se u sustavu napraviti preinake i unaprijediti ga.

Županijski vijećnici i gosti obišli su uoči sjednice Marišćinu i sanirano bivše odlagalište Viševac. Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac objasnio je da će u Marišćinu dolaziti selektirani otpad iz primarne selekcije, ono što se ne uspije prije izdvojiti dovozit će se u centar, izdvajat će se preostali dio, a finalni proizvod nakon izdvajanja metala, nemetala i plastike bit će gorivo iz otpada za energane i cementare. Ostatak ide na deponij gdje se proizvodi bioplin i električna energija.  

Pomoćnik ministra zaštite okoliša Matija Tvrtko Drmić rekao je da su obišli postrojenje, ali primjedbe zasad ne može iznositi. Aktivno se radi na unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom i pristupilo se pripremi plana gospodarenja otpadom, rekao je i ocijenio da Primorsko-goranska županija pripada onima koje su najdalje odmake u izgradnji sustava gospodarenja otpadom, ali prema starom programu. Govoreći o najavljenoj prilagodbi centara, rekao je da je prilagodba u tijeku, da je najzorniji primjer centar u Piškornici, da je Marišćina izgrađena i da će se prilagodba "eventualno odvijati drugačije od centara koji nisu dovršeni, s naglaskom na odvojenom prikupljanju".