HHO dodijelio nagrade zaslužnima za promicanje ljudskih prava

Nagrada "Miko Tripalo", koja se dodjeljuje dužnosnicima i političarima za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava koji nadilaze profesionalne obveze i uobičajene standarde, ove je godine pripala dosadašnjem predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki. Smirujuća uloga Leke bila je itekako važna. HHO je u obrazloženju naveo da je civiliziran i smirujući način ponašanja Leke u protekloj "ludoj" godini jedan od razloga za dodjelu nagrade. "U vrijeme kad se u Hrvatskoj vodi pravi rat riječima, smireno, civilizirano djelovanje bez prejakih riječi osobe koja je obavljala drugu dužnost po rangu u Hrvatskoj bila je itekako važna", smatraju u HHO-u. Leko je na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici rekao da njegovo djelovanje nije motivirano bilo kakvim priznanjima i nagradama već je plod njegove intime temeljene na vrijednostima koje nosi iz kućnog odgoja, te iz odgoja onih koji su ga učili politici.

Urednicima emisije "Pomorska večer" Hrvatskog radija, koja se emitira preko radijskih centara HRT-a,  dodijeljena je nagrada "Joško Kulušić" uz obrazloženje da je riječ o emisiji koja traje već 64 godine, a svojim konceptom i dalje djeluje ne samo kao informativna emisija, nego i kao spona između hrvatskih pomoraca i njihovih obitelji i domovine.

Pomorci plaćaju porez ali ne mogu glasovati 

Jedan od nagrađenih urednika iz splitskog radija Jadran Marinković, koji uređuje tu emisiju već 32 godine, rekao je kako žele pokazati da je kruh pomoraca "ne sa sedam nego devet i više kora", nažalost, svake godine sve tvrđi. Ustvrdio je da 10.000 hrvatskih pomoraca, koji plove pod stranim zastavama, nije moglo glasovati na parlamentarnim ni predsjedničkim izborima, iako su hrvatski porezni obveznici, jer su na dan izbora bili izvan domovine. "A naši ljudi koji žive u inozemstvu i tamo plaćaju porez mogu glasovati. To je nepošteno", poručio je Marinković.

Nagradu  "Sulejman Mašović-Jovan Nikolić-Luka Vincetić" za doprinos u promicanju međureligijskog dijaloga, ekumenizma i vjerske tolerancije u Hrvatskoj dobio je otac Antun Cvek, poznati "isusovac na biciklu", utemeljitelj udruge "Kap dobrote" koji je sa skupinom dragovoljaca pružao ruku podrške najpotrebitijima – bolesnima, napuštenima i gladnima. "Čovijek nije samo tijelo, nego i duh. On osjeća u sebi da ima pravo živjeti životom koji je dostojan čovjeka. Ni jedan čovjek sam ne može ništa, ali ako se ujedninimo zajedno možemo mnogo", poručio je Cvek koji je 1967. godine, u 33. godini života dao otkaz i ušao u Družbu isusovu.

Ljudska prava često i okrutno kršena

Nagrade su dodijeljene pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je poručila da su ljudska prava, iako ugrađena u temelje europske civilizacije, često i okrutno kršena sve do našega vremena, o čemu hrvatski narod i društvo imaju veliko iskustvo. "To, nažalost, nakon razdoblja jednopartijske diktature u bivšoj državi, u kojoj su ljudska prava sustavno i teško kršena, nismo znali posve izbjeći ni u Hrvatskoj", kazala je Grabar-Kitarović dodavši da su velikosrpska agresija i rat mnoge građane izložili kršenjima njihovih prava. Stoga je osnutak HHO-a 1993. godine imao veliko značenje u provedbi ljudskih prava i sloboda, zaključila je predsjednica. Iako je HHO zbog općih prilika tih godina trpio razne pritiske, ustrajno je promicao ljudska prava i slobode, osobito pripadnika nacionalnih i vjerskih manjina, kazala je. Mirnodopsko razdoblje pred HHO je stavio nove zadaće, pa je njegov rad uvelike pomogao razvoju demokratske kulture u Hrvatskoj, te građanskoj i institucionalnoj zaštiti prava i sloboda, rekla je Grabar-Kitarović koja je toj organizaciji dodjelila povelju Republike Hrvatske.

Stanje ljudskih prava puno bolje, ali ima još negativnih primjera 

Ustvrdila je da se o stanju ljudskih prava može govoriti iz različitih vidika ali nema dvojbe da je puno bolje nego prije 10 ili 20 godina. Još je, međutim, puno primjera narušavanja i ugrožavanja ljudskih sloboda, poput prava na rad, nepoštivanja radničkih prava, posebno žena, i prava na dom.Čičak, kojeg je predsjednica odlikovala Redom Stjepana Radića, ispričao je kako je 21. lipnja 1971. sudjelovao u povijesnom izlasku studenata i građana na ulicu, nakon što se u Studentskom centru održala akademija u povodu godišnjice atentata na Stjepana Radića. Umjesto delegacije na Radićev grob su se zaputili svi studenti, kojima su se pridružili brojni građani. Prolazeći preko tadašnjeg Trga Republike vidjeli su zabezeknute partijske moćnike, koji su pili kavu i nisu mogli vjerovati da se tako nešto događa. "Toga dana Tito je zvao Miku Tripala na razgovor, i to je bio njihov zadnji razgovor u četiri oka jer je Tripalo pred njim stao na našu stranu“, kazao je Čičak.