BRID predstavio istraživanje "Kriza i nejednakost na tržištu rada"

"Istraživanje provedeno od siječnja 2014. do lipnja 2015. godine pokazuje da je oko 65 posto korisnika bilo u financijskim problemima, troškovi života tek su im bili djelomično pokriveni, pogotovo kad se uzme u obzir samostalan život bez financijske pomoći drugih", kazala je Dora Levačić iz BRID-a. U tom razdoblju mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa bila je najzastupljenija po broju novouključenih korisnika i najizdašnije je financirana od svih mjera aktivne politike tržišta rada. Prema istraživanju, prijava na rad za mjesečnu novčanu naknadu, koja je prvo iznosila 1600 kuna, a kasnije 2400 kuna, nije se uopće isplatila korisnicima slabijeg imovinskog stanja s ruralnih područja. Zbog toga je učinak takve mjere za mnoge ispitanike upitan jer pogoduje samo poslodavcima, ruši cijenu rada, a jedina joj je funkcija prividno smanjenje nezaposlenosti, smatra BRID.

Teo Matković iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje naveo je kako je dosad kroz osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa prošla 51.000 osoba, prosječno se uključilo 14.000 mladih godišnje. Od 45.000 mladih koji završe školovanje trećina ih se zaposli zahvaljujući toj mjeri, većinom su to visokoobrazovani. Godišnje to državu stoji oko 35.000 kuna po osobi, bez dodatnih doprinosa. Lani je na to potrošeno 473 milijuna kuna, istaknuo je Matković.

Istraživanje BRID-a ukazalo je na dobre i loše aspekte projekta stručnog osposobljavanja, a tek treba procijeniti optimalno trajanje te vrste zapošljavanja, isplativost troškova koju snose država, poslodavac i posloprimac, te ispitati dostupnost mjere svima. Evaluacija mjera aktivne politike zapošljavanja HZZ-a treba biti završena krajem 2015. godine, nakon čega će se prema dobivenim rezultatima obaviti potrebne promjene, dodao je.