Ministarstvo pravosuđa: regularnost parlamentarnih izbora osigurat će se na vrijeme

U veljači je, naime, izmjenama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor propisano kako se za zastupnika ne smije kandidirati osoba pravomoćno osuđena na bezuvjetnu zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci ako je u trenutku raspisivanja izbora na izdržavanju kazne ili joj izvršavanje tek predstoji. Osuđeni za najteža kaznena djela (npr. terorizam, ratni zločin, zlouporabu položaja i ovlasti, teško ubojstvo itd.) ne smiju se kandidirati sve do isteka roka rehabilitacije. Pravovaljanost kandidatura utvrđuje Državno izborno povjerenstvo (DIP), koje za svakog kandidata na listi mora nedvojbeno utvrditi ispunjava li uvjete da bi se kandidirao za zastupnika. Tek kad utvrdi da svi kandidati ispunjavaju uvjete, izbornu listu može proglasiti valjanom.

DIP ne može utvrditi tko je pravomoćno osuđen

Problem je, međutim, što podatke o pravomoćnim sudskim odlukama i o proteku rokova rehabilitacije, po važećim propisima, Ministarstvo pravosuđa može dati na uvid samo određenim osobama i samo u određene svrhe, a postupak kandidiranja u izborima za zastupnike nije propisan kao jedna od svrha za koju bi se mogli tražiti podaci o pravomoćnim sudskim odlukama. DIP tako zasad nema mehanizme koji bi mu omogućili da utvrdi je li neki kandidat osuđen za najteža kaznena djela, je li odslužio kaznu ili mu ona tek predstoji te je li protekao rok rehabilitacije u kojem se ne smije kandidirati, pa tako ne može nedvojbeno utvrditi je li neka lista valjana. Moglo bi se tako dogoditi da se na izborima pojavi lista koja bi po izbornom zakonu morala biti diskvalificirana iz izborne utrke.

Iz DIP-a navode da su njihovi predstavnici u srpnju sudjelovali u radnoj skupini pri Ministarstvu pravosuđa koja se bavila izmjenama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji i upozorili kako je nužno propisati mehanizme koji će im omogućiti uvid u kaznenu evidenciju. Iz tog tijela poručuju kako je na Ministarstvu pravosuđa da pokrene postupak zakonskih izmjena pred Vladom i Saborom te kako će u trenutku izbora primjenjivati zakone koji tada budu na snazi.

"Na ovlaštenom predlagatelju zakona je da pred nadležnim tijelom pokrene postupak izmjena. DIP će u postupku provjere pravovaljanosti stranačkih i neovisnih lista i kandidatura postupati sukladno zakonima koji u tom trenutku budu na snazi", odgovorili su iz DIP-a na Hinino pitanje kako će provjeravati valjanost kandidacijskih lista. Iz Ministarstva, pak, uvjeravaju kako nema mjesta bojazni jer će se zakoni uskladiti na vrijeme.

Regularnosti izbora prijete i prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama

Uz neusklađene zakone, prijetnju zakonitosti i ustavnosti predstojećih parlamentarnih izbora predstavlja i odstupanje u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama, koje još od 2007. prelazi Ustavom dopuštenih pet posto. Na to je još u prosincu 2010. upozorio Ustavni sud, ističući da o ravnomjernoj raspodjeli broja birača ovisi zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. "O tome može ovisiti i ocjena ustavnosti cjelokupnih izbora – oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat, odnosno ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kada bi svi ostali elementi izbornog sustava bili, odnosno ostali isti", napisao je Ustavni sud i tako upozorio da bi u slučaju tijesnog rezultata izbori mogli doći pod upitnik.

Od Sabora je zatražio da žurno izmijeni Zakon o izbornim jedinicama, no od tog je upozorenja prošlo gotovo pet godina, izborne jedinice nisu promijenjene, a saborska je većina u veljači odbila prijedloge zakonskih izmjena koje su u proceduru uputili klubovi Hrvatskih laburista i IDS-a. Predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović tada je protumačio kako vladajući u kratkom vremenu prije izbora ne žele mijenjati izborni sustav "ni na koji način koji bi mogao imati ikakav utjecaj na izborne rezultate". Kazao je kako je za izmjene izbornih jedinica potreban duži razgovor te kako će se to dogoditi u nekom drugom saborskom mandatu.

Nezadovoljan odbijanjem zakonskih izmjena, laburist Dragutin Lesar najavio je da će, u slučaju tijesnog rezultata, nakon parlamentarnih izbora pred Ustavnim sudom pokrenuti postupak ocjene ustavnosti izbornih rezultata po pojedinim izbornim jednicama. Upozorio je da su odstupanja u broju birača veća nego 2007. te naveo kako je razlika u broju birača u najvećoj, 9. (zadarskoj) i najmanjoj, 4. (osječkoj) izbornoj jedinici veća od 96.000 birača, što nosi 3,5 zastupničkih mandata. Za jedan zastupnički mandat u 9. izbornoj jedinici treba dobiti 6.917 glasova više nego u 4., što znači da glas birača u 9. ima znatno manju snagu nego glas birača u 4. izbornoj jedinici, naveo je tada Lesar.

Zbog "ženske kvote" DIP će provjeravati i spol kandidata

Uz zabranu kandidiranja pravomoćno osuđenih za najteža kaznena djela, izborni zakon iz veljače donio je još dvije novine – tzv. žensku kvotu i preferencijalno glasovanje. Na svakoj izbornoj listi će morati biti najmanje 40 posto kandidata podzastupljenog spola, a liste koje ne ispune taj uvjet neće moći u izbornu utrku. "Lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40 posto pripadnika svakog spola nije pravovaljana te će takve liste DIP odbiti", izričiti su u DIP-u. Objašnjavaju kako će, uz ime, prezime, adresu i nacionalnu pripadnost kandidata (za 12., manjinsku izbornu jedinicu) provjeravati i njihov spol, i to preko sustava MUP-a.

Na ovim parlamentarnim izborima birači će po prvi puta, uz listu, moći zaokružiti i ime jednog od kandidata kojemu daju prednost pred ostalima. Tako dobiveni glas uvažavat će se ako broj preferiranih glasova kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila lista na kojoj je kandidiran. Kandidati s dovoljno preferiranih glasova u Sabor će ući bez obzira na kojem su mjestu na listi pozicionirani.