RH spremna za 550 migranata, ali može zbrinuti i dodatnih 1064

"Vlada je donijela odluku za prvu grupu od 550, a trebalo bi doći još 1064, ukupno 1614", kazala je Pusić novinarima, istaknuvši da vlada o tome još nije odlučivala jer još nije odlučeno niti na razini Europske unije. "Pitanje je da li će države pristati i da li će pristati na obavezne kvote ili samo na dobrovoljne", rekla je ministrica. Prema njezinim riječima, tim ljudima treba apsolutno pomoći, a potom se vrlo aktivno uključiti i u onaj drugi dio posla, a to je suradnja sa susjednim državama. Riječ se, pojasnila je Pusić, o susjednim državama Europske unije, u prvom redu Turskoj, Libanonu, Jordanu, Egiptu, susjedima preko Mediterana u kojima je ogroman broj izbjeglica i kojima treba pomoći u administrativnim poslovima, da se vidi tko su tražitelji azila, tko je kvalificiran za azil, a tko su ljudi koji se iz raznih razloga ne kvalificiraju za azil. Mišljenja je, međutim, da je u rješavanju izbjegličke krize ključno otkloniti uzroke zbog kojih ljudi napuštaju svoje domove. "Pred nama je jesen, zima i rano proljeće i u tom razdoblju trebamo s velikim globalnim partnerima pronaći način i zaustaviti rat u Siriji i Iraku", istaknula je Pusić. Što se Hrvatske tiče, kazala je da "zasad još nije došao nitko i još nije dogovoreno na koji bi se način selekcionirali ljudi". Pojasnila je da je riječ o dvije grupacije ljudi unutar prve kvote od 550 - 150 osoba po osnovi preseljenja i 400 osoba po osnovi premještaja. "Zasad su svi u Italiji, Mađarskoj ili u Grčkoj. Budući da model još nije definiran, zasad se te zemlje same brinu, uz neznatnu pomoć Europske unije", kazala je. Ministrica je najavila spremnost Hrvatske da se uključi, ali se mora definirati način na koji će se ta raspodjela provesti. Smatra da je najprimjereniji kriterij da se ljudi biraju po tome da li u nekoj zemlji imaju rođake, prijatelje ili neke druge ljude koji će im pomoći da se snađu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u srijedu je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu zatražio od zemalja članica da hitno donesu odluku o prihvatu 160.000 izbjeglica, a Hrvatska bi prema najnovijem prijedlogu trebala prihvatiti još 1.064 izbjeglica iz Grčke, Italije i Mađarske. Brojka od 160.000 uključuje i 40 tisuća izbjeglica za koje je Komisija još u svibnju predložila raspodjelu po zemljama članicama kako bi se olakšao teret Grčkoj i Italiji i od toga broja Hrvatska je pristala primiti 550 ljudi. U međuvremenu su u Europu stigle tisuće novih izbjeglica, pogotovo u Mađarsku. Sada je Komisija izišla s novim prijedlogom raspodjele 120.000 tisuća izbjeglica iz Grčke, Italije i Mađarske. Po tom prijedlogu, Hrvatska bi bi iz Italije od ukupno 15.600 izbjeglica prihvatila njih 138, iz Grčke od 50.400 izbjeglica njih 447 i iz Mađarske od 54.000 Hrvatska bi trebala primiti 479, ukupno 1.064. Gotovo polovicu od tih 120.000 trebale bi primiti Njemačka (31.443) i Francuska (24.031). Austrija bi trebala primiti 3.640, Belgija 4.564, Bugarska 1.600, Cipar 274, Češka 2.978, Estonija 373, Finska 2.398, Latvija 526, Litva 780, Luksemburg 440, Malta 133, Nizozemska 7.214, Poljska 9.287, Portugal 3.074, Rumunjska 4.646, Slovačka 1.502, Slovenija 631, Španjolska 14.931, Švedska 4.469. Na popisu nema Velike Britanije, Danske i Irske, koje imaju izuzeće iz zajedničke politike azila.