Vlada: Hrvatska pomaže zbrinjavanju izbjeglica

Odgovor je to na brojne humanitarne katastrofe koje se u posljednjem razdoblju događaju na Sredozemlju, te posljedično na pojačan pritisak na azilni sustav Italije i Grčke u koje dolazi veliki broj tražitelja međunarodne zaštite kao i veliki broj raseljenih osoba iz Sirije. Odluka se donosi na temelju zaključaka Europskog vijeća o pružanju pomoći za 60 tisuća osoba, donesenih krajem lipnja, kojima se od država članica EU traži da do kraja srpnja usvoje programe premještanja i preseljenja. Riječ je o provedbi privremenog i iznimnog premještanja 40 tisuća osoba, kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, iz država članica pod najvećim pritiskom, Italije i Grčke, u druge države članice tijekom dvije godine te preseljenju 20 tisuća raseljenih osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita. Hrvatska će tako prihvatiti 150 osoba po osnovu preseljenja i 400 osoba po osnovu premještanja, a Vlada će sutra radi toga osnovati i Međuresornu radnu skupinu sastavljenu od predstavnika tijela u čijoj nadležnosti su poslovi i zadaće u vezi s prihvatom, smještajem i integracijom izbjeglica.

LNG terminal strateški projekt

Vlada bi trebala donijeti i odluku o proglašenju gradnje LNG terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Zakonom o strateškim investicijskim projektima omogućuje se da svi službeni postupci postaju žurni i imaju najviši prioritet. Vlada ocjenjuje da je LNG terminal bitan za gospodarski rasta i razvoj Republike Hrvatske te da doprinosi zapošljavanju i ima pozitivan utjecaj na okolnu industriju. Projekt je usklađen i sa strateškim dokumentima Europske unije i Republike Hrvatske, ističu u Vladi. Procijenjena vrijednost LNG-a na Krku je 600 milijuna eura, a uz plinovode i kompresorske stanice premašuje i milijardu eura. LNG terminal uvršten je i na listu Europske strategije energetske sigurnosti. U tvrtki LNG Hrvatska, očekuju da će gradnja terminala početi sredinom 2016. godine te trajati tri godine. Hrvatska godišnje troši 2,7 milijardi prostornih metara plina dok bi kapacitet LNG terminala bio između četiri i šest milijardi prostornih metara. Stoga bi on, uz opskrbu Hrvatske, trebao služiti i dobavi plina za zemlje regije i EU-a.