Sabor: potpora zakonu o hrvatskom znakovnom jeziku za gluhe i gluhonijeme

Po zakonu, gluhe, gluhonijeme i druge osobe s komunikacijskim poteškoćama imat će pravo izabrati sustav komunikacije koji odgovara njihovim potrebama, te stručnog komunikacijskog posrednika. Riječ je o izvornom jeziku s vlastitim gramatičkim pravilima, potpuno neovisnom o jeziku čujuće većine. U Hrvatskoj ima oko 16.000 gluhih i gluhonijemih osoba.

Đurđica Sumrak najavila je da će Klub HDZ-a podržati zakonski prijedlog, iako u konačni tekst nisu ugrađene njihove primjedbe, pogotovo o izvršavanju zakonskih odredbi. "Zakoni moraju biti lako provodljivi, a u ovom se ne propisuje niti jedna obveza za bilo koju instituciju", rekla je Sumrak, naglašavajući da gluhe i gluhonijeme osobe ne mogu pratiti niti jednu političku emisiju na javnoj televiziji, pa ni sjednice Hrvatskog sabora. "Predloženi tekst smatramo svojevrsnom deklaracijom, podlogom za donošenje provedbenih akta", rekla je Sumrak.

Njezine je zamjerke o izvršavanju zakonskih odredbi u ime Kluba SDP-a odbacila Melita Mulić, ističući da je rasprava o zakonu bila stručna i široka. Naglasila je kako predloženi zakon gluhim i gluhonijemim osobama osigurava pravo na korištenje znakovnog jezika. "Usklađen je s nizom međunarodnih obveza i konvencija koje se pozivaju na osnovna ljudska prava te gluhim i gluhonijemim osobama osigurava pristup edukaciji, informiranju i komunikaciji", rekla je Mulić.

Nikola Vuljanić iz Kluba nezavisnih ljevičara kao najveću manjkavost predloženih odredbi naveo je izostanak sredstava i obveze za njegovo provođenje. "Ništa se nije promijenilo od prvog čitanja", ustvrdio je i upozorio da nisu predviđena sredstva za provedbu, niti sankcije za one koji ga ne provode, "a bez tih odredbi zakon neće polučiti rezultate". Marijan Skvorić je u ime HNS-a rekao da su novci za provedbu zakona osigurani iz EU fondova, i to 180 tisuća eura.

Sabor je raspravio i Vladinu odluku o sudjelovanju hrvatskih vojnika u združenoj humanitarnoj operaciji EU "Triton" u Sredozemlju za pomoć izbjeglicama. Hrvatska će u operaciju uputiti 50 svojih vojnika i brod Hrvatske ratne mornarice "Andrija Mohorovičić", koji može primiti oko 350 izbjeglica. Zamjenica ministra obrane Višnja Tafra rekla je da se operacija "Triton" nastavlja na akciju talijanske Vlade "Mare nostrum", u kojoj je Italija tijekom tri godine pomagala izbjeglicama iz sjeverne Afrike i zemalja zahvaćenih ratom u Siriji, Jordanu itd. Najveći pritisak izbjeglica bio je u vrijeme "Arapskog proljeća", da bi se nakon toga smanjio, a onda ponovo povećao 2014. zbog ratnih zbivanja u zemljama Bliskog istoka, rekla je Tafra.

Napomenula je da se s Vladinom odlukom o sudjelovanju hrvatskih Oružanih snaga u operaciji "Triton" suglasila i vrhovna zapovjednica, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Svi klubovi podržali su Vladinu odluku da se Hrvatska priključi operaciji i pomogne ljudima koji bježe od ratnih strahota, ističući da je Europa to dužna učiniti. Tomislav Ivić je u ime HDZ-a pritom naveo kako bi bilo dobro da je Vlada iskazala i troškove koje će Hrvatska imati sudjelujući u ovoj operaciji.