VLADA: Proračunski deficit lani 12,8 milijardi kuna

Ministar financija Boris Lalovac ističe kako su na izvršenje proračuna u prošloj godini utjecali pozitivni pomaci u makroekonomskim pokazateljima. U prilog tome, nabrojao je rast izvoza roba i usluga za 6,3 posto u odnosu na 2013. godinu, pri čemu je robni izvoz porastao za 8,7 posto, rast industrijske proizvodnje, nakon pet godina pada, za 1,3 posto, maloprodaje 0,3 posto, rekordan broj turističkih dolazaka i noćenja, uz rast dolazaka za 5,6 posto i noćenja za 2,6 posto na godišnjoj razini. Pozitivne pokazatelje Lalovac vidi i u padu broja nezaposlenih - krajem prošle godine nezaposlenih je bilo 328.187, što je 5 posto manje nego godinu ranije, kao i saldu tekućeg računa bilance plaćanja s prošlogodišnjim suficitom od 286 milijuna eura ili 0,7 posto BDP-a. Ti su pozitivni pomaci, ističe Lalovac, utjecali na proračun, čiji su ukupni prihodi u 2014. godini bili 114,7 milijardi kuna, što je 5,4 posto više nego godinu prije. Najveći doprinos ukupnim prihodima dao je PDV s 40,9 milijardi kuna, što je 1,7 posto više nego 2013. godine, a i ostali prihodi, kaže, pokazuju pozitivan trend.

Na rashodnoj strani Vlada je bila štedljiva, kaže Lalovac izdvajujući smanjenje rashoda za zaposlene za 1 posto, na 21,5 milijardi kuna, smanjenje subvencija za oko 360 milijuna kuna te smanjenje materijalnih rashoda za 415 milijuna kuna. Materijalni su rashodi iznosili 7,6 milijardi kuna, čime smo, kaže ministar, došli na razinu materijalnih rashoda iz 2006./2007. godine. "Uz te uštede na rashodima, isplata mirovina nikad nije bila dovedena u pitanje i tako će biti i ubuduće", istaknuo je Lalovac. Rashodi su, kako je naglasio, povećani kod financijskih rashoda, kamata jer je preuzeto dosta dugova u javni dug, a kamate su rasle za oko pola milijarde kuna.

Po riječima ministra financija, deficit je lani, prema MMF-ovoj metodologiji po kojoj se izrađuje državni proračun, iznosio 4,1 posto BDP-a ili 13,5 milijardi kuna, od čega je deficit središnje države 12,8 milijardi kuna, 317 milijuna deficit izvanproračunskih korisnika i 358 milijuna deficit lokalnih zajednica. Deficit središnje države je iznosio 12,8 milijardi kuna, uz rashode za kamate od 10,6 milijardi kuna, pa se vide značajni napori Vlade u smanjenju rashodne strane proračuna, ustvrdio je Lalovac. Osvrćući se na razlike u iskazu deficita od 4,1 posto BDP-a prema metodologiji MMF-a i 5,7 posto BDP-a prema metodologiji Eurostata, ministar financija objašnjava kako se to najvećim dijelom odnosi na činjenicu da Eurostat ne priznaje tri milijarde kuna transfera iz drugog u prvi mirovinski stup, dok su uračunata jamstva plaćena za HŽ Cargo i dio javnih poduzeća. U Sabor ide deficit od 4,1 posto BDP-a, a razlika do 5,7 posto je računovodstveni tretman i obračun Eurostata, kazao je Lalovac.

Uz izvješće o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu Vlada je u Sabor poslala i izvješće o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu u kojima priznaje da fiskalno pravilo za prošlu godinu nije zadovoljeno. Trenutno, do utvrđivanja srednjoročnog proračunskog cilja i plana prilagodbe, vrijedi privremeno fiskalno pravilo, prema kojem međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a. Pritom rashodi općeg proračuna ne uključuju rashode za kamate, rashode za provođenje programa EU bez nacionalnog sufinanciranja i godišnje promjene rashoda uslijed promjena u institucionalnom obuhvatu općeg proračuna, objašnjava se u izvješću. "Fiskalno pravilo za 2014. godinu nije zadovoljeno. Rashodi općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila smanjeni su za 0,3 posto, dok je procijenjeni BDP u tekućim cijenama, koji je bio korišten prilikom posljednjih izmjena i dopuna državnog proračuna za 2014. godinu, bilježio međugodišnje smanjenje od 0,6 posto", navodi se u izvješću o primjeni fiskalnih pravila.