Okrugli stol: je li predožena reforma sustava socijalne skrbi održiva?

Upravo nakon godina nesustavnih i nepovezanih socijalnih programa, te privremenih rješenja koja nisu jamčila pravičnu i transparentnu zaštitu najugroženijih hrvatskih građana niti sprečavala zloporabe raznih naknada, reforma bi slijedeće tri godine trebala objediniti sustav. Kao prvi korak, trebao bi u listopadu profunkcionirati Jedinstveni centar za naknade (JCN) u kojem će biti objedinjene zajamčena minimalna naknada, doplatak za djecu, naknada za nezaposlene, te rodiljska i roditeljska potpora, rekao je pomoćnik ministrice Hrvoje Sadarić.

Reforma će biti provedena na pet ključnih područja, morat će se promijeniti niz zakona, a uvjet je donošenje akcijskog plana, što se očekuje u lipnju. Sada je 70 naknada u nadležnosti osam ministarstava, od čega 28 u nadležnosti Ministarstva socijalne politike i mladih, a još 50 socijalnih programa provode jedinice lokalne samouprave. Umjesto sadašnjih 460, reformom se predviđa 127 provedbenih tijela, uvođenje jedne aplikacije umjesto sadašnjih osam, racionalnije će se preraspodjeliti zaposleni u Ministarstvu i državnoj upravi, bolje će se kontrolirati isplate naknada i onemogućiti njihovo preklapanje. Sve će se raditi elektronski i s digitalnim potpisima, što će skratiti vrijeme, a donijeti uštede državi i građanima. Cilj je projekta na svim razinama uštedjeti oko 600 milijuna kuna godišnje koje neće nestati u državnom proračunu već će se utrošiti u jačanje sustava. Nakon što se objedini tih 28 naknada, ukupne uštede mogu biti daleko veće i usmjerit će se za podizanje osnovica za naknade, prije svega za povećanje zajamčene minimalne naknade, koja bi trebala biti zamijenjena zajamčenim minimalnim standardom od oko 3000 kuna, objasnio je Sadarić.

No, profesor Bežovan izrazio je sumnju da će reforma, koju je uz ostalo ocijenio i tehničkom, polučiti rezultat. Iako je u nazivu okruglog stola bilo riječi i o europeizaciji sustava socijalne skrbi, jedino je profesor Bežovan spomenuo Sloveniju. Pozivajući se na njihov primjer, koji je po njemu pozitivan, rekao je kako je reformi trebalo prethoditi svobuhvatno istraživanje. Novim uredima, odnosno jedinstvenim centrom za naknade u kojima će se te naknade administrirati samo će se "dodatno birokratizirati i poskupjeti sustav, a korisnici će biti u većoj neizvjesnosti i dezorijentirani". Kao konkretni prijedlog naveo je da se ubuduće ministarstvo treba zvati ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji.

Reformski zahvat, pojasnio je Sadarić, usmjeren je i na jačanje centara socijalne skrbi, nakon čega će djelatnici 70 posto kapaciteta moći trošiti na izravni rad sa strankama. Više neće morati sjediti u uredima, bit će opremljeni tabletima i moći će više vremena provoditi na terenu. To podrazumjeva i osnivanje komore za sustav socijalne zaštite koja bi izdavala licence na temelju kojih bi socijalni radnici mogli raditi na tržištu EU-a. Time bi ojačao dignitet struke, rekao je, dodajući da se sve radi po preporukama Europske komisije. Godišnje se iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave te kroz razne porezne olakšice za sustav socijalne skrbi izdvoji 10 milijardi kuna koje treba bolje usmjeriti na jačanje čitavog sustava. On će vrijediti jednako za sva hrvatska područja i to je cilj reforme, zaključio je Sadarić.