Grabar-Kitarović: moguć je novi društveni ugovor

"S obzirom na sve ovo što sam čula u razgovorima i što većina parlamentarnih stranaka ističe kao izazove, ja vidim prostor za dijalog, prostor za konsenzus, pa ako hoćete i za novi društveni ugovor kako bismo zajedničkim snagama Hrvatsku usmjerili u pravcu koji će nam jamčiti kvalitetniju budućnost", kazala je u petak u izjavi medijima na Pantovčaku hrvatska predsjednica. Kao ključnim problema u Hrvatskoj navela je demografsku krizu, nedostatak dijaloga, opću društvenu krizu, nepostojanje jedinstvene temeljne gospodarske politike, slabost institucija i nisku razinu produktivnosti državne administracije, neprilagođen obrazovni sustav, a podsjetila je i na činjenicu da je ova godina izborna, odnosno "godina praznog hoda". Nakon što obavi razgovore s institutima i drugim stručnim organizacijama te prikupi "određena stajališta i podatke" spremna je, kaže, podijeliti ih opet sa čelnicima parlamentarnih stranaka "u nadi kako bi to moglo pomoći daljnjem dijalogu u političkom prostoru te kvalitetnoj javnoj raspravi". "Neki od njih možda već imaju rješenja, ali nitko ih nije slušao, a neki će možda dobiti motivaciju da odrade analize prijeko potrebne za nas političare kako bismo donosili informirane odluke", kazala je. Protekla dva tjedna predsjednica Grabar-Kitarović razgovarala je s većinom čelnika parlamentarnih stranaka te sa sindikatima i poslodavcima i predstavnicima stručne i akademske zajednice. Na razgovor kod predsjednice države na Pantovčak nisu došli čelnik SDP-a Zoran Milanović i čelnica Hrvatskih laburista Nansi Tireli.

Grabar-Kitarović: Kao da smo zaboravili postaviti nove ciljeve

Zahvalivši svima na ostvarenom dijalogu i razmišljanjima koja su s njom podijelili, predsjednica je kazala kako drži normalnim da se kao "najviši dužnosnik, izravno biran od građana Republike Hrvatske" upoznala s njima i njihovim političkim stajalištima i planovima. "Isto tako, želja mi je bila utvrditi zajedničke nazivnike u identificiranju pravih problema u društvu, kako bismo pokušali kreirati prostor za dijalog, posebice uzimajući u obzir da je ovo ujedno i izborna godina. Cilj mi je, kako sam i najavljivala, okupljati u dijalog. Često nećemo imati ista načela i poglede, no razgovorom ćemo naći zajedničke nazivnike i na njima početi graditi budućnost", dodaje predsjednica. Svi čelnici parlamentarnih stranaka s kojima je razgovarala potvrdili su kako nedostatak dijaloga predstavlja ozbiljnu barijeru u iznalaženju onog minimalnog konsenzusa koji je društvu potreban kako bi krenulo naprijed, rekla je Grabar-Kitarović. Posebno je podsjetila na postojanje konsenzusa kada se stvarala neovisna država, Republika Hrvatska, te oko ulaska u NATO i Europsku uniju. "Doima se kao da smo, zaključivši ta poglavlja i ostvarivši zajedničke strateške ciljeve, zaboravili postaviti nove ciljeve kojima bismo težili i prema kojima bismo usmjeravali društvo", ocjenjuje Grabar-Kitarović. Iznijela je točke i probleme koji su se u tim razgovorima, kako je rekla, iskristalizirali kao "važni društveni izazovi koji ili traže rješenja ili odgovore, ili barem postavljanje pravih pitanja", a hijerarhijski ih je predstavila u sedam točaka.

Najznačajniji izazov je demografska kriza

Kao najznačajniji izazov predsjednica Republike ističe demografsku krizu koja se očituje kroz slab natalitet i odlazak ljudi iz Hrvatske. "Starimo kao društvo i država, a iseljavanje, posebice mladih i obrazovanih ljudi u ključnoj dobi kada bi trebali zasnivati obitelj, dubok je problem", upozorila je. Drugi ključni problem koji je istaknut u razgovorima na Pantovčaku, navodi predsjednica, nedostatak je dijaloga u politici i općenito u društvu, odnosno izostanak argumentirane rasprave. "Istaknuta je potreba stavljanja naglaska na služenje narodu i građanima, na komuniciranje i slušanje građana, a ne na vladanje. Svi, naime, žele sudjelovati inicijativama i u dijalogu, osjećaju takvu dužnost i ističu potrebu predanosti radu za bolje sutra, za razliku od skrivanja iza zakona i paragrafa kao izgovora za nečinjenje", navodi Grabar-Kitarović. Ističe da u Hrvatskoj ne postoji samo gospodarska, već i opća društvena kriza "koja se očituje u krizi morala, etike i vrijednosti, u najdubljoj podijeljenosti društva do sada". "Ne postoji politika nacije, a prisutan je nedostatak nade i motivacije kod ljudi, kao i nedostatak entuzijazma", naglašava te napominje da se ta opća društvena kriza ponajprije osjeća kroz velik broj nezaposlenih i blokiranih građana.

Ne postoji jedinstvena gospodarska politika

Sljedeći je ključni izazov, ističe predsjednica, činjenica da ne postoji "jedinstvena – temeljna gospodarska politika" koja bi se ogledala u odgovoru na pitanje kakvu gospodarsku politiku želimo njegovati – plansku ili tržišnu. Napominje da su joj sugovornici na Pantovčaku isticali potrebu naglaska na politiku održivog gospodarskog razvoja, a kao barijere isticali, uz ostalo, nepredvidljivost sustava zbog čestih promjena zakona ili fiskalnih i parafiskalnih nameta, lošu investicijsku klimu, rasta duga, gubitak radnih mjesta te "neisplate plaća posebice državnih tvrtki, a znamo da je riječ o kaznenom djelu". Upozorava pritom i na izumiranje sela te da ne postoji jasna, dugoročna strategija razvoja poljoprivrede. Naglašava da Hrvatska ima iznimno očuvane prirodne resurse i nekontaminiranu zemlju zbog čega "očuvanje okoliša i njegovo racionalno korištenje mora biti visoko na listi prioriteta".

Cijeli aparat je neka vrst adhokracije

Predsjednica Grabar-Kitarović ističe i da su joj svi sugovornici podcrtali slabost institucija te nisku razinu produktivnosti državne administracije, kao i nužnost reforme lokalne i regionalne samouprave, "jer smatraju kako je sadašnji sustav neodrživ". "Previše je neproduktivnih agencija, a i loša je vertikalna i horizontalna komunikacija među njima. To je i najveća zamjerka ulagača", dodaje predsjednica. Većina sugovornika također je istaknula nisku razinu iskoristivosti EU fondova te državnih resursa i imovine, kao i sporo pravosuđe. "I dalje se treba aktivno boriti protiv korupcije i to na svim razinama, istovremeno pazeći na stabilnost poduzetničke i investicijske klime. Deklarativno se poziva na institucije, a istodobno se one ne osnažuju i ne izgrađuju", naglasila je Grabar-Kitarović. Upozorava i na činjenicu da je 2015. izborna godina, odnosno "godina praznog hoda, pa to rezultira strahom od preuzimanja odgovornosti za donošenje teških odluka, a i ignoriraju se sve inicijative koje dolaze s druge strane". Predsjednica države na kraju u jednu grupu stavlja nekoliko elemenata koji su istaknuti u razgovorima, a odnose "na ocjene kako nam je obrazovni sustav neprilagođen vremenu". Ističe pritom kako naš obrazovni sustav ne poznaje sustav dualnog obrazovanja "iako bi to moglo pomoći zapošljavanju ljudi, a naglašava i da se kod iznalaženja rješenja za postojeće, ali i za buduće izazove nedovoljno iskorištavaju nezavisna udruženja, komore, instituti i slične stručne i strukovne organizacije. "Cijeli aparat postao je neka vrsta adhokracije", ocjenjuje predsjednica Republike najavljujući nastavak razgovora na Pantovčaku s institutima i stručnim organizacijama.