Okrugli stol: Ima li budućnosti za mlade znanstvenike u Hrvatskoj?

Zamjenik ministra znanosti Roko Andričević, koji je doktorirao u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) gdje je neko vrijeme i radio, smatra da je nužna promjena mentaliteta svih dionika sustava, uključujući i mlade, te da se mora stati na kraj nepotizmu od kojega, smatra Andričević, boluje hrvatsko društvo. Tu njegovu ocjenu potaknulo je sudjelovanje u raspravi mlade doktorice znanosti koja je posvjedočila da je bila na nekoliko razgovora za posao gdje je, nakon obavljenih razgovora i testiranja, bila u najužem krugu, ali posao nije dobila ni ona ni nitko od onih koji su imali najbolje rezultate, već osoba obiteljski vezana s onima koji su odlučivali o zapošljavanju.

Okvir za raspravu bila je anketa koju je MLAZ proveo u ožujku ove godine, bila je odaslana na pet tisuća adresa, a ispunilo ju je 1225 mladih znanstvenika, među kojima 62 posto žena i 38 posto muškaraca. Jedna od tema ankete bila je i perspektiva za zapošljavanje, odnosno zadovoljavanje uvjeta za zapošljavanje u akademskom, privatnom i javnom sektoru, mladih znanstvenika kojima uskoro istječe šestogodišnji radni status znanstvenih novaka, a čija je budućnost, zbog zabrane zapošljavanja, potpuno neizvjesna. S tim u vezi, zamjenik ministra znanosti izjavio je kako su u tijeku razgovori predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) s predstavnicima svih hrvatskih sveučilišta kako bi se riješio taj problem. Istaknuo je kako ne može govoriti o pojedinostima tih razgovora, ali vjeruje da će se do ljeta pronaći rješenja za tu situaciju.

Na pitanje sudionika okruglog stola može li reći o koliko se radnih mjesta radi, Andričević je odgovorio kako to u ovome trenutku ne može precizirati. Odgovarajući na pitanje o budućnosti mladih znanstvenika u Hrvatskoj, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu Miloš Judaš kratko im je i duhovito poručio "preživite i pobijedit ćete kako je to bilo i u Domovinskom ratu". Judaš je rekao kako Sveučilište može puno toga pokušati, ali je ključno što za provedbu nema dovoljno novca, za razliku od velikih sveučilišta u Europi i SAD-u. Oštro se suprotstavio i stajalištima kako sveučilišta trebaju 'proizvoditi' kadrove za tržište jer je uvjeren kako je osnovna zadaća sveučilišta dati studentima znanje, a kada imamo znanje, istaknuo je, ono se može primjeniti, ovisno o projektima i mogućnostima gospodarstva i kapitala uopće.

Predsjednik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog školstva Igor Radeka upozorio je da su asistenti najosjetljivija kategorija mladih znanstvenika, posebice oni koji su u sustav 'ušli' preko Hrvatske zaklade za znanost. Istaknuo je kako Nezavisni sindikat sustavno nastoji to ispraviti što bi se, nada se, trebalo postići novim Kolektivnim ugovorom. Radeka smatra kako treba nastaviti sustavno rješavati probleme jer godišnje iz sustava 'izlazi' 250 znanstvenih novaka. Iako neovisno o temi, pozornost sudionika izazvao je apel znanstvene novakinje koja je ukazala na ozbiljne probleme vezane za stanove koje koriste znanstveni novaci na Borovju gdje je oko 30 stanova nasilno useljeno pa je morala biti angažirana i zaštitarska tvrtka. Zamjenik ministra obećao je kako će se osobno angažirati da se što prije riješiti taj problem.