HDZ-ova konferencija o visokom obrazovanju i znanosti za gospodarski oporavak

Jedan od najvećih problema je to što nema sinergije između silnih agencija koje imamo, centara, sveučilišta, svih povjerenstava za apsorpciju europskih projekata, ocijenio je dr. Kostović, zaključivši da se to mora riješiti. Ekonomski napredak Hrvatske i kulturni identitet može osigurati samo suglasje svih čimbenika u obrazovanju i znanosti, kazao je. Akademik Kostović podsjetio je da je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije Hrvatski sabor prihvatio 2014., kao i s tim povezane zadaće Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i Hrvatske zaklade za znanost, te na odrednice Zakona o visokom obrazovanju i znanosti i Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Podsjetio je i na stajališta i deklaracije HAZU-a. No, istaknuo je da je sadašnje financijsko stanje u znanosti i visokom obrazovanju neodrživo, te da neusklađeni načini provedbe svih strategija (rokovi i financiranje), osiguranje kvalitete u javnim i privatnim učilištima, modernizacija sveučilišta te mogućnost napredovanja, znanstveni pomladak i doktorska naobrazba - od svih dionika zahtijevaju velike pomake u sustavu. "Nitko ne dvoji da je potrebno i restrukturirati i modernizirati sveučilišta i institute, ali jednostavno presađivanje modela radikalno, nije moguće", naglasio je akademik Kostović. Dodao je kako su hrvatski znanstvenici još uvijek vrlo produktivni i na svjetskoj razini, ali je pitanje dokle će to biti. "Znači, da je hrvatsko gospodarstvo tako dobro kao hrvatski znanstvenici išlo bi nam bolje, međutim znanstvenici se ne mogu sada zatvoriti nego moraju u toj sprezi sveučilište - lokalna zajednica - gospodarstvo ponuditi nešto novo, jer se to od njih očekuje", poručio je Kostović.

Prorektor zagrebačkog Sveučilišta dr. Miloš Judaš podsjetio je kako cilj svake politike treba biti da se što više mladih i obrazovanih ljudi zadrži u Hrvatskoj - a mladi su istraživači takva skupina par exellence. No, kaže Judaš, za uspješno ostvarenje tog cilja nije dovoljno predložiti i/ili provesti neku ad hoc mjeru, koja bi možda riješila ovaj ili onaj trenutačno "gorući" problem, nego je potrebno osmisliti i potom sustavno i dugoročno provoditi cjeloviti program mjera. Takav program treba dati suvisla i održiva rješenja glede organizacije doktorskih studija, mentorstva, osiguranja međunarodne mobilnosti doktoranada i temeljnih uvjeta za njihov znanstvenoistraživački rad. Jer, ističe dr. Judaš, nijedna od tih mjera neće uroditi osobitim plodom ako se istodobno ne riješe ključni problemi u osiguranju perspektive za njihovo zapošljavanje u Hrvatskoj, ne samo u akademskoj zajednici i javnim ustanovama nego prije svega u tvrtkama malih i srednjih poduzetnika te u osiguranju temeljnih uvjeta za minimalni životni standard - osobito povoljnih kredita za rješavanje stambenog pitanja.

Profesor dr. Ivo Banac naglasio je da u aktualnoj selekciji nastavnog osoblja na hrvatskim sveučilištima prevladavaju kriteriji koji nužno proizvode - osrednjost. Založio se da znanstveni rad bude glavni kriterij za izbor u nastavno zvanje i na radno mjesto docenta, jer smatra da nastava jest važna, ali nije primarna, a uostalom, kako kaže "rijetko ćete naići na izvrsnog istraživača koji nije ujedno i izvrstan nastavnik". Dr. Banac naglašava da istraživački rad treba pomagati ne samo u prirodnim znanostima nego i u humanističkim disciplinama, a za poslijediplomske studije danas kaže da su "pastorčad visokog obrazovanja". Založio se i za hijerarhiju bez koje nema izvrsnosti, te za integraciju sveučilišta i instituta, odbacivanje dupliciranja odsjeka po fakultetima, veće rektorske ovlasti, za fluidni mandat, manje upravne odbore u kojima bi sudjelovali izbornici iz privrede i politike. "Stop dupliciranju funkcija i izostajanju s nastave i nastavi u neprikladno vrijeme i na više sveučilišta", poručio je Banac, založivši se i za diskreciju u nagrađivanju, jačanje konkurentnosti i za više izdataka za izvrsnost. Na HDZ-ovoj konferenciji "Visoko obrazovanje, znanost i tehnologija: provedba nacionalnih strategija i financiranje" koja je održana u Preporodnoj dvorani ugledni znanstvenici govorili su između ostaloga i o potencijalu sustava hrvatske znanosti, tehnološkom razvitku, sveučilištu i gospodarstvu, mreži i restrukturiranju javnih instituta...