Štern: svjetski prvaci u neiskorištavanju potencijala energetike?

Štern smatra da Hrvatska ne koristi u dovoljnoj mjeri energetsku, ali i prometnu, posebno cestovnu infrastrukturu, kako bi iskoristila svoj položaj rubne zemlje Europske unije i susjednim zemljama ponudila mogućnost pristupa energetskim izvorima i prometnog povezivanja. Tako, primjerice, smatra da autocestu što prije treba dovesti do granice s Crnom Gorom kako bi preko Albanije i dalje na istok bio omogućen kvalitetni cestovni spoj Grčke, Turske i drugih zemalja sa središnjom Europom. Tek tada bi, drži Štern, hrvatska autocestovna mreža dobila pun prometni i ekonomski smisao. Uz autocestu treba položiti plinovod, drži on, i to od Dugopolja dalje prema istoku, a valjalo bi razmisliti i o polaganju podmorskog dalekovoda između Trogira i talijanke jadranske obale. Hrvatska, bi, tvrdi Štern, takvim infrastrukturnim zahvatima mogla postati sjecište europskih tranzitnih pravaca.

Kao i drugi govornici na panelu o energetici unutar konferencije, primjerice voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević spomenuo je LNG terminal na Krku kao projekt od europskog značaja. Predsjednik HDZ-ova Odbora za zaštitu okoliša, energetiku i rudarstvo Darko Horvat upozorava da uvoz ne smije biti hrvatska energetska strategija pri čemu upozorava da se u Hrvatskoj zapostavlja gradnja novih energetskih objekata. Horvat je protiv privatizacije HEP-a inicijalnom javnom ponudom jer, kako je rekao, ne valja prodavati ono što je davno amortizirano, nego građanima i drugim investitorima ponuditi partnerstvo u gradnji novih objekata.