Izborni zakon: Čačić ipak može u Sabor

Ta je odredba izazvala najviše prijepora tijekom usuglašavanja zakona, a u početku je nisu podržavali ni sami SDP-ovci, na čiji je prijedlog zakon i izmijenjen. Nakon nekoliko promjena mišljenja, na kraju su kraju ipak, uz puno buke i prosvjeda iz oporbenih klupa, prihvatili amandman na vlastiti zakonski prijedlog, koji je u javnosti u jednom trenutku nazvan "lex Čačić".

SDP-ovci su, naime, ranije predlagali amandman kojim bi se zabranilo kandidiranje svima koji su osuđeni na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci, i to sve do isteka rehabilitacijskog roka. Nakon povika iz redova reformista, koji su tumačili da je to pokušaj političke eliminacije njihova predsjednika, SDP je promijenio mišljenje i prihvatio amandman Mirele Holy, pa će se Čačić ipak moći kandidirati u Sabor.

Kad bi se izbori raspisali u ovom trenutku, u Sabor bi se mogao kandidirati i Branimir Glavaš, čija je pravomoćna presuda za ratni zločin ukinuta odlukom Ustavnog suda. Činjenica da protiv Glavaša još uvijek postoji nepravomoćna presuda ne može spriječiti njegovu kandidaturu, ako se želi kandidirati za zastupnika. Kandidirati bi se ponovno mogli i SDP-ov zastupnik Željko Sabo, čija presuda za korupciju od 16 mjeseci zatvora još nije pravomoćna, kao i bivša sisačka županica Marina Lovrić Merzel, koja je tek pod istragom. U Sabor može i Milan Bandić, protiv kojega još nije podignuta ni optužnica.

Za razliku od njih, nova izborna pravila kandidiranje bi u ovom času onemogućila bivšem premijeru Ivi Sanaderu, koji je u zatvoru. Čak i nakon što odsluži kaznu, Sanaderu predstoji rehabilitacijski rok od deset godina, pod uvjetom da u međuvremenu ne "zaradi" novu pravomoćnu presudu. Sve do isteka tog roka, Sanader se po izmijenjenom zakonu ne može kandidirati za zastupnika, budući da je osuđen za korupciju. Bez problema se, međutim, može kandidirati na lokalnim izborima, čak i za predsjednika države, budući da se izmjene odnose samo na parlamentarne izbore.

Osnovna namjera izmjena izbornog zakona bila je uvođenje preferencijalnog glasovanja. Ono je uvedeno u minimalnom opsegu, pa će tako birači na izbornoj listi moći zaokružiti samo jednog kandidata kojemu daju prednost pred ostalima. Tako dobiveni glasovi kandidatima će se uvažavati samo ako su ispunili prohibicijsku klauzulu od 10 posto, odnosno ako broj preferencijalnih glasova koje su dobili iznosi najmanje 10 posto glasova koje je dobila lista. I takvo "minimalno" pravo na preferencijalni glas dodatno je ograničeno HNS-ovim amandmanom, po kojemu će preferencijalno izabranog zastupnika s mandatom u mirovanju zamijeniti kandidat iz stranke, bez obzira na to je li "ispod crte" na koalicijskoj listi ostao netko iz druge stranke tko je prešao prag od 10 posto.

Po izmijenjenom zakonu, kandidacijske će liste morati skupiti 1500 potpisa, što bi trebalo spriječiti "redikulizaciju" političke scene. Liste će morati ispuniti i tzv. žensku kvotu, što znači da će najmanje 40 posto kandidata na listi morati biti podzastupljenog spola. Ne bude li ispunjavala taj uvjet, lista će se smatrati nevažećom. Uveden je i niz tehničkih izmjena vezanih uz samu provedbu izbora.