Skupština Liječničke komore mijenja izborna pravila

Peticija kojom je Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) tražila promjenu izbornih pravila - elektroničko glasanje, izravan izbor predsjednika Komore i ograničavanje uloge umirovljenika, nije dobila "zeleno svjetlo" radne grupe, ali je HUBOL svoj prijedlog uputio i Skupštini koja će o njemu u subotu raspravljati, doznaje se u Komori, najbrojnijoj i jedinoj obveznoj liječničkoj organizaciji u Hrvatskoj.Zadržavanje dopisnog glasanja uz označavanje listića U HLK-u ističu da su se njihova tijela odlučila Skupštini predložiti izmjenu izbornih pravila, ali uz zadržavanje dopisnog glasanja. Novina je što će eventualne zloporabe ubuduće biti izbjegnute označavanjem glasačkih listića, koji će nositi identifikacijski broj i suhi žig Komore. HUBOL-ov prijedlog da se glasa elektronički odbijen je s obrazloženjem da nije anoniman i ne provodi se niti u jednoj liječničkoj udruzi niti profesionalnoj organizaciji u Europi.

Izmjenama izbornih pravila prethodio je u proteklih mjesec dana medijski pritisak HUBOL-a, čija je inicijativa dobila potporu više od polovice bolničkih liječnika. Tražeći reorganizaciju Komore, HUBOL-ovci su upozoravali da se izbori provode netransparentno, a tu organizaciju, koja godišnje samo od članarina uprihodi petnaestak milijuna kuna, vodi "organizirana skupina umirovljenih liječnika". Vodstvo HLK-a prozvali su i za netransparentno raspolaganje novcem jer, tvrde u HUBOL-u, članovi nemaju pravo uvida u financijski plan i izvješće o financijskom poslovanju, koje je proglašeno poslovnom tajnom. HUBOL-ov prijedlog novih izbornih pravila u prosincu je odbilo Vijeće Komore ocjenivši ga diskriminirajućim prema starijim članovima koji imaju licencu, pa su punopravni i ravnopravni članovi te profesionalne organizacije.

Povrijeđeni Minigo Predsjednik HLK-a Hrvoje Minigo otišao je u mirovinu tijekom svog trećeg mandata, koji istječe u lipnju, a potpisivanje HUBOL-ove peticije po bolnicama ga je povrijedilo jer je to shvatio kao napad na sebe i svoje najbliže suradnike. Isticao je da delegati Skupštine svake godine raspravljaju i usvajaju izvješće o financijskom poslovanju, završni račun i prijedlog financijskog plana za iduću godinu, u što svaki član Komore ima pravo uvida. Svake se godine, kaže, provodi nezavisna revizija nad poslovanjem HLK-a. Podsjetio je da su njegovi savjetnici i članovi Izvršnog odbora legitimno izabrani redovitim izbornim postupkom "za koji su im stručnjaci za izbore rekli da je iznimno demokratičan, jer dopisnim putem svaki član slobodno u svom domu odlučuje kome će dati svoj glas". Prijedlog da se ograniči uloga umirovljenika ocijenio je "neprihvatljivom diskriminacijom, zasnovanom samo na godinama starosti ili umirovljeničkom statusu". Na izborima za tijela HLK-a, koji će se održati u lipnju, poštivat će se demokratska procedura, kao i dosad, poručio je Minigo. A o proceduri će u subotu raspravljati izvanredna Skupština koja bi trebala odlučiti o raspisivanju izbora u lipnju, prijavi kandidata i prijedlogu da se i dalje glasa dopisno, ali na označenim listićima.

Najviše bolničkih liječnika Među 130 članova Skupštine Komore, najviše je bolničkih liječnika (47 posto), a slijedi primarna zaštita sa 40-postotnim udjelom članstva. Predstavnici umirovljenih liječnika zastupljeni su sa 6,15 posto, a tu su još i privatnici, HZZO, javno zdravstvo i MORH. Po zakonu, svih 19.882 liječnika u Hrvatskoj moraju biti članovi HLK-a, koja jedina ima ovlasti izdavati licence za rad bez kojih se nigdje ne mogu zaposliti. Sukladno europskoj direktivi o reguliranim profesijama, doktori medicine, doktori dentalne medicine, ljekarnici, primalje i medicinske sestre u svim zemljama članicama EU, pa tako i u Hrvatskoj, obavezni su upisati se u registar koji vode komore. Obvezna članarina u HLK-u iznosi 0,40 posto bruto plaće za zaposlene kod poslodavca, a 0,20 posto od ostvarenog prihoda za privatnike i koncesionare. Članarina za umirovljenike je 40 kuna mjesečno. Osim toga, liječnici koji više ne žele raditi u Hrvatskoj, da bi se mogli zaposliti u EU, plaćaju razne potvrde koje izdaje Komora, poput međunarodnih licenci ili potvrda o stečenim pravima i sukladnosti obrazovanja s direktivom EU.