Zmajlović: od dražbi emisijskih jedinica Hrvatskoj 688 milijuna kuna

Hrvatska će za razdoblje od 2014. do 2016. godine na raspolaganju imati 688 milijuna kuna, od kojih će najviše novca biti uloženo u projekte energetske obnove obiteljskih kuća, javnih i privatnih zgrada, smanjenje stakleničkih plinova iz prometa kroz subvencioniranje kupnje ekoloških vozila, te poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, rekao je Zmajlović Hini.

Trošak pokrivaju onečišćivači Politika EU predviđa da trošak za otklanjanje šteta od emisija stakleničkih plinova pokrivaju onečišćivači, zbog čega su razvijeni mehanizmi poput trgovanja emisijskim jedinicama za velika postrojenja. U Hrvatskoj je 56 velikih postrojenja, a trgovanje emisijskim jedinicama provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Od 688 milijuna kuna, 60 posto ili 414 milijuna kuna bit će namijenjeno za energetsku obnovu privatnih i javnih zgrada, te obiteljskih kuća, poticanje integralne obnove višestambenih zgrada, obnovu zgrada javnog sektora i komercijalnih zgrada, uvođenje sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije i energetsko označavanje kućanskih uređaja.

Zgrade, javne i privatne, troše čak 40 posto ukupne energije, a optimalna obnova može dovesti do uštede i do čak 60 posto energije u odnosu na stanje prije obnove. Od ostalih sredstava 17 posto ili 120 milijuna kuna ići će za projekte smanjenja emisija stakleničkih plinova iz prometa, odnosno poticaje za kupovinu ekoloških vozila, razvoj infrastrukture za vozila na alternativni pogon, te edukaciju vozača za eko vožnju. Udio prometa u emisijama stakleničkih plinova iznosi oko 25 posto, od čega više od 70 posto generira cestovni promet. Također, 9 posto ili 60 milijuna kuna koristit će se za poticanje primjene autonomnih fotonaponskih sustava, sunčevih toplinskih kolektora, kotlova na krutu biomasu i dizalica topline.

Ostalih 14 posto sredstava u iznosu od 94 milijuna kuna koristit će se za financiranje projekata za gospodarenje otpadom, istraživanje, razvoj i pripremu strateških dokumenata i projekte u trećim zemljama, jer je Hrvatska pristupanjem EU obavezna financirati projekte ublažavanja i prilagodbe u nerazvijenim državama. Među 56 postrojenja u Hrvatskoj, koja su obuhvaćena sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, su operateri postrojenja iz industrijskog i energetskog sektora, termoenergetski objekti veći od 20 MW, rafinerije, koksare, te metalna, cementna, papirna, keramičarska i staklarska industrija.

Od 2012. godine za letove prema državama EU, a od 2014. godine i za letove unutar Hrvatske u sustav su uključene i zrakoplovne djelatnosti.Postrojenja za električnu energiju dužna kupiti sve jedinice Postrojenja za proizvodnju električne energije od 2013. dužna su kupiti sve emisijske jedinice. Industrijskim postrojenjima i operatorima zrakoplova emisijske jedinice dodjeljuju se besplatno temeljem referentnih vrijednosti, čime se potiču na financiranje smanjenja stakleničkih plinova. Ako su im emisije više od iznosa besplatnih emisijskih jedinica, razliku trebaju kupiti od drugog gospodarskog subjekta uključenog u sustav trgovanja, putem dražbe ili emisijske jedinice proizašle iz provedbe projekata u okviru Kyotskog protokola.

EU je uspostavila sustav dražbe na kojoj se nude na prodaju emisijske jedinice stakleničkih plinova iz ukupne kvote za cijeli EU – ETS sustav. Svaka država članica ima određena dražbovna prava, odnosno pravo na financijska sredstva ostvarena od prodaje tih emisijskih jedinica. U Hrvatskoj se prikupljena sredstva uplaćuju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je nadležni nacionalni dražbovatelj. Ministarstvo upozorava da se klimatske promjene i posljedice ne mogu ignorirati, što se vidi i po ekstremnim sušama i poplavama u zadnjih nekoliko godina. Energetska učinkovitost je najisplativiji i najučinkovitiji način postizanja ciljeva održivog razvoja, stoga igra ključnu ulogu u općoj nacionalnoj i europskoj energetskoj politici.

Koncentracija CO2 najveća u zadnjih 800.000 godina Ministar Zmajlović upozorava da je koncentracija CO2 u atmosferi trenutno najveća u zadnjih 800.000 godina, a 28 zemalja članica EU odgovorno je za 11 posto svjetskih emisija. Ako se globalna prosječna temperatura poveća samo za 1,5 do 2,5 stupnja Celzijusa, prijeti izumiranje 20 do 30 posto biljnih i životinjskih vrsta na svijetu. EU je stoga postao globalni predvodnik borbe protiv klimatskih promjena, te je čak 20 posto proračuna u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju izdvojio za borbu protiv klimatskih promjena. Riječ je o 180 milijardi eura, što je tri puta veći iznos nego u prethodnom proračunskom razdoblju.

Cilj je do 2020. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine, povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji za 20 posto, te smanjiti neposrednu potrošnju energije za 20 posto. Europska komisija želi do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto, što je prilika za razvoj gospodarstva temeljenog na niskim emisijama, a time se otvara mogućnost za dva milijuna novih radnih mjesta u Europi. U Hrvatskoj se kao izravna posljedica mjera niskougljičnog razvoja u razdoblju do 2050., prema izračunu UNDP-a, očekuje stvaranje 80.000 "zelenih" radnih mjesta.