Znanost i obrazovanje: donošenje Strategije obilježilo 2014.

Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije donio je Hrvatski sabor 17. listopada ove godine s 94 glasa "za", jednim glasom "protiv" i 19 "suzdržanih". Time su zastupnici Hrvatskoga sabora dali potporu i osnovnim načelima toga strateškog dokumenta, a to su, među ostalim, da "Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta".

U Strategiji tako stoji i da je "Hrvatska suočena s dinamičnim promjenama u društvu, gospodarstvu i kulturi u globaliziranom svijetu u kojem nijedna država ne postoji kao izolirana zajednica", te da "za postizanje razine visokorazvijenih zemalja Hrvatska mora biti otvoreno, mobilno i inovativno društvo koja će obrazovni sustav graditi kroz koncept cjeloživotnog učenja, a cjeloživotno učenje, znanost i inovacije čine trokut znanja kojemu država pruža uvjete za djelotvorno funkcioniranje.

Također, Strategija ističe da su "obrazovanje i znanost od posebnog javnog interesa, obrazovanje u Republici Hrvatskoj svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima, a država preuzima odgovornost za razvoj i upravljanje obrazovnim sustavom".Strategija je donesena, ali proračun za znanost i obrazovanje je smanjen u rebalansu Svi čimbenici sustava znanosti i obrazovanja svjesni su da gospodarska situacija u zemlji nikako 'ne ide na ruku' provođenju Strategije znanosti, obrazovanja i sporta. Ipak, znanstvena i akademska zajednica te njihovi sindikati smatraju da je država morala pronaći način da barem zadrži postojeću razinu finaciranja.

Aktualni ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar također je svjestan realnosti gospodarske situacije koja zahtjeva proračunske rezove, ali da to znači i doista skromne mogućnosti razvoja znanosti, obrazovanja i istraživanja. Tako je na proglašenju sedam hrvatskih centara izvrsnosti u studenome ove godine izjavio kako centre izvrsnosti "država nije baš naročito nagradila - samo s dva i pol milijuna kuna", ali je rekao i kako se nada da će im status centra izvrsnosti pomoći u privlačenju novca Europske unije (EU) jer vjeruje da će tako okupljeni u centrima izvrsnosti hrvatski znanstvenici imati puno veće šanse na 'tržištu' znanstvenih projekata EU-a nego što ih imaju kao pojedinci.

Financijska situacija 'ne ide na ruku' ni reformi nastavnog kurikuluma, ali ministar Mornar najavio je da se ipak 'ide' u reformu nastavnog kurikuluma te da je za njezin početak osigurano 12,35 milijuna kuna. Objasnio je da, kako bismo to mogli učiniti, trebamo, po procjenama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) angažirati oko 300 ljudi koji će jedno cijelo polugodište raditi u povjerenstvima po predmetima na puno radno vrijeme, a zato trebamo privremeno zaposliti druge ljude koji će to polugodište raditi poslove onih koji će se potpuno posvetiti radu na reformi kurikuluma i za to je osigurana i većinu od spomenutih 12,35 milijuna kuna.Premijer Milanović smijenio Željka Jovanovića, Vedran Mornar novi ministar Premijer Zoran Milanović smijenio je 11. lipnja ove godine Željka Jovanovića s dužnosti ministra znanosti, obrazovanja i sporta, a neposredan povod njegove smjene bio je Jovanovićevo javljanje na natječaj Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku za radno mjesto u Opatiji čime, ocijenio je tada Jovanović, nije učinio ništa nezakonito i neetično već sukladno zakonu, propisima o sprječavanju sukoba interesa, Etičkom kodeksu i sveučilišnoj autonomiji. Sindikati u školstvu i znanosti redom su tada pozdravili smjenu ministra Jovanovića uz ocjene da je, "Jovanović bio definitivno najlošiji ministar obrazovanja od osamostaljenja Hrvatske", da "ne može biti konfliktnije osobe od Jovanovića", da je "smjena zakasnila barem godinu i pol", te kako će "zasigurno sindikatima biti lakše komunicirati s novim ministrom, a teško je i zamisliti kako je to bilo sa Jovanovićem nakon kojega je svako rješenje dobro rješenje".

Sabor je 18. lipnja 2014. godine i potvrdio novoga ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara, što su pozdravili predstavnici svih sindikata obrazovanja i znanosti uz napomenu da ministra Mornara smatraju "razumnim čovjekom i čovjekom dijaloga", ali da može biti uspješan jedino ako Vlada promijeni svoju politiku prema obrazovanju i znanosti. Nakon što ga je potvrdio Hrvatski sabor Vedran Mornar poručio kako će mu prva i najvažnija zadaća biti reforma nastavnog kurikuluma, te da je uvjeren kako je u godinu i pol mandata, koliko mu je preostalo, moguće početi promjene u osnovnom i srednjem školstvu.Novi rektor zagrebačkoga Sveučilišta smatra da u visoko obrazovanje treba više ulagati Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, koji je na tu dužnost izabran 15. travnja ove godine, a na njemu je nastupio 1. listopada, smatra da se u visoko obrazovanje treba ulagati godišnje barem jedan posto bruto društvenog proizvoda (BDP), što je i poznati cilj Europske unije (EU), te navodi kako se sada u Hrvatskoj za to područje godišnje izdvaja tek 0,69 posto BDP-a, a prije nekoliko godina godišnje se izdvajalo 0,89 posto BDP-a.

Zato rektor Boras tvrdi da je sadašnji trenutak zagrebačkoga Sveučilišta obilježen upravo višegodišnjim padom financiranja, ali i odnosom vlade i medija prema Sveučilištu. Borasu je teško zamisliv takav odnos prema Sveučilištu "u jednoj prosvjećenoj državi", ali se i nada se da će se odnos prema Sveučilištu, ali i obrazovanju uopće, promijeniti po izlasku iz krize, i to prema svim strukama - tehničkim, društvenim i humanističkim, a naročito prema društvenim i humanističkim bez kojih, uvjeren je, ne možete osvijestiti društvo u kojemu živite, a ne možete pripremiti, primjerice, ni učenike tehničkih škola da bi mogli dobro studirati. Rektor zagrebačkoga Sveučilišta očekuje da će, u razgovoru s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i ministrom Vedranom Mornarom koji, po njegovim riječima "sve razumije", vlada shvatiti da mora pronaći prioritete. Vjeruje da i Sveučilište može ostvariti dodatne prihode i ističe da je Sveučilište najveće industrijsko poduzeće u Hrvatskoj koje 'proizvodi' ono što je svima u Hrvatskoj najpotrebnije, a to su stručnjaci bez kojih nema napretka.