Udruga gradova traži ocjenu ustavnosti Zakona o financiranju lokalne samouprave

To je u srijedu jednoglasno odlučilo Predsjedništvo Udruga gradova, a koje je novinarima nakon sjednice priopćio predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk. Dok Ustavni sud ne odluči o ustavnosti Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave udruge traže i privremenu suspenziju Zakona i konzultacije središnje i lokalnih vlasti kako bi se u dogovoru iznašlo svima prihvatljivo rješenje, rekao je Turk dodajući da je odluka donesena jednoglasno.

To znači, dodao je, da su za nju glasovali svi članovi Predsjedništva, njih 41, neovisno o tome iz koje su stranke, odnosno dolaze li iz stranke vladajuće koalicije, ili iz oporbe. S obzirom da su problemi počeli izmjenom Zakona o porezu na dohodak ova bi tužba, ako prođe na Ustavnom sudu, mogla značiti i da će sljedeće godine u trenutku kada u primjeni budu nove porezne olakšice, a slijedom toga i nešto veće plaće zbog manjeg pritiska poreza na dohodak, iz Ustavnog suda mogla doći odluka da se sve vraća na prijašnje stanje.

Na novinarsko pitanje očekuju li nezadovoljstvo građana kojima porezna olakšica donosi nešto veće plaće, predstavnik Zagreba Slavko Kojić kazao je da se svaki dan suočavaju s nezadovoljstvom građana koji se pitaju hoće li zbog nedostatka novca u lokalnim blagajnama poskupjeti komunalne usluge. Građane ne zanima tko o čemu odlučuje i tko je kriv zbog ove situacije već ih samo zanima da li će nešto poskupjeti ili neće, rekao je Kojić, dodajući kako građani na kraju zaključe - svi ste vi nama isti.

Predstavnici udruga smatraju, a to su napisali i u prijedlogu za ocjenu ustavnosti, da je Vlada osim Ustava i Poslovnika Vlade donošenjem izmjena Zakona o financiranju lokalne uprave prekršila i europsku Povelju o lokalnoj samoupravi. Prije donošenja izmjena Zakona, Vlada nas je trebala pozvati na dogovor, a to je propustila učiniti, rekao je Turk. Izmjenom Zakona o financiranju lokalne samouprave i Zakona o porezu na dohodak na primjeru grada Zagreba novca od ukupno dosadašnjih 150 milijuna kuna za zdravstvo dobili bi samo 40 milijuna, za potrebe obrazovanja s 250 milijuna sada bi dobili 120 milijuna, a za skrb za domove umirovljenika novac bi se s 80 milijuna smanjio na 20 milijuna.