Povećan deficit proračuna, uz rebalans ide paket zakonskih izmjena

Prihodi državnog proračuna smanjeni su tako ovim rebalansom sa 117,1 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna, a rashodi sa 130,6 milijardi kuna, na 130,1 milijardu kuna. Tako bi deficit proračuna iznosio 15,6 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više nego je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka, odnosno iznosio bi oko 5 posto BDP-a na razni središnje države. Vlada smanjuje i projekciju gospodarskog rasta na minus 0,7 posto zbog intenziviranja negativnih makroekonomskih kretanja u zemlji. "Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, sve isplate za najosjetljivije skupine stanovništva će se nastaviti", istaknuo je ministar financija Boris Lalovac, predstavljajući prijedlog rebalansa proračuna. Dodao je da je u uvjetima nominalnog pada BDP-a i ostvarenje proračunskih prihoda znatno je slabije od očekivanja.

Najznačajnija smanjenja prihoda u odnosu na prethodni plan očekuju se kod poreza na dodanu vrijednosti, 1,3 milijarde kuna, poreza na dobit, 259 milijuna kuna, te doprinosa 238 milijuna kuna. S druge strane, znatno bolji rezultati od plana očekuju se kod posebnih poreza i trošarina, 756 milijuna kuna. Očekuje se i značajno smanjenje prihoda od pomoći prvenstveno zbog slabijeg povlačenja fondova EU, 1,2 milijarde kuna. Stoga bi proračunski prihodi u 2014. godini trebali iznositi 114,5 milijardi kuna, što je za 2,6 milijardi kuna manje od prethodno očekivanih. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu ukupni rashodi smanjuju se za 544 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardu kuna. Smanjenja se planiraju na većini proračunskih kategorija od čega preko 1 milijarde kuna na rashodima poslovanja te gotovo pola milijarde kuna na rashodima za nabavu nefinancijske imovine.

Istodobno, povećani su rashodi za zaposlene, 332 milijuna kuna, naknade građanima i kućanstvima, 579 milijuna kuna, te materijalni rashodi, 48 milijuna kuna. Rezultat smanjenja prihoda i povećanja rashoda je povećanje manjka državnog proračuna koji će iznositi 15,6 milijardi kuna, što je za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana. S obzirom na predložena smanjenja manjka izvanproračunskih korisnika, ukupni manjak opće države iznosit će 16,4 milijarde kuna ili 5 posto BDP-a.

Vlada paketom zakonskih izmjena prati rebalans. Sa sjednice Vlada je u Sabor poslala izmjene Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Zakona o porezu na dobit koje su povezane s rebalansom proračuna za 2014. godinu. Predloženim izmjenama poreza na dohodak iznos osobnog odbitka povećao bi se s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Za građane s potpomognutih područja prve skupine osobni bi se odbitak povećao s 3.200 na 3.500 kuna, a za drugu skupinu s 2.700 na 3.000 kuna. Ujedno se prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto sa sadašnjih 8.800 kuna podiže na 13.200 kuna. Te će izmjene, kaže ministar financija Boris Lalovac, najvećem dijelu građana donijeti rast plaća od 1. siječnja 2015. godine, a kod isplate plaće za prosinac. To je mjesec dana kasnije od prijašnjih najava, zbog toga da jedinice lokalne samouprave ne moraju donositi rebalanse svojih proračuna, kazao je Lalovac.

Vlada predlaže i uvođenje oporezivanja kamata na štednju po stopi od 12 posto, od 1. siječnja 2015. godine. Njime će, kaže Lalovac, biti obuhvaćeno 400 tisuća hrvatskih građana, od kojih 50 tisuća ima ukupno 10 milijardi eura štednje i godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata i na to sada ne plaćaju porez. Oni koji godišnje od kamata zarade primjerice 50 tisuća kuna platit će, prema Vladinu prijedlogu, 6.000 kuna poreza.

Vlada je u paketu zakona vezanih uz rebalans proračuna Saboru poslala i izmjene Zakona o porezu na dobit prema kojima bi reinvestirana dobit bila obuhvaćena poreznim olakšicama ako se ulaže u dugotrajnu imovinu i ako poduzetnik zadržava ili povećava broj zaposlenih. Saboru su upućene i izmjene Zakona o PDV-u. Uz novinu da mali poduzetnici prema Vladinu prijedlogu više neće morati plaćati PDV po ispostavljenoj već naplaćenoj fakturi, novost je i da se diže i visina godišnjeg prihoda za plaćanje PDV-a po naplati s dva na tri milijuna kuna. Trenutno su u sustavu koji se vodi prema naplaćenoj realizaciji samo obrtnici, njih 50 tisuća, a s novim izmjenama u sustav bi ušli i mali poduzetnici, njih oko 70 tisuća, te bi prema naplaćenoj realizaciji za obračun PDV-a u tom sustavu bilo 120 tisuća poreznih obveznika. Oni će, prema Vladinu prijedlogu, moći birati hoće li plaćati PDV po naplaćenoj realizaciji ili ispostavljenoj fakturi.

Druga velika novina u sustavu PDV-a je da će Porezna uprava moći ovršiti poduzetnika koji je koristio odbitak pretporeza, a nije platio račun koji mu je ispostavio mali poduzetnik. Bitno je i da će svi poduzetnici morati Poreznoj upravi slati izvješća od koga nisu naplatili račune. Tako će Porezna uprava moći biti aktivnija u zaštiti malih poduzetnika, kaže Lalovac. Vlada je predložila i izmjene Zakona o igrama na sreću kojima bi 'poreznim škarama' bili obuhvaćeni svi dobitci od klađenja, a ne kao do sada oni veći od 750 kuna. Sredstva od toga poreza i poreza na kamate bit će dijelom upućena kao kompenzacija lokalnim proračunima zbog gubitka sredstava od poreza na dohodak, kaže Lalovac.

Prema izmjenama Zakona o doprinosima, poslodavac bi bio oslobođen "bruto 2" doprinosa na plaću kroz pet godina ako na neodređeno vrijeme zaposli osobu između 15 i 29 godina. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić ocjenjuje da su dani prijedlozi ozbiljna reforma poreznog sustava u funkciji jačanja gospodarstva i jačanja kupovne moći stanovništva, ali da svaka reforma košta i mogla bi se vidjeti u likvidnosti središnjeg i lokalnih proračuna. Zato Vlada, kaže on, priprema paket kompenzacijskih mjera koje bi mogle biti predstavljene već idući tjedan.

Hrvatska će uplatiti 300.000 kuna pomoći za borbu protiv ebole Hrvatska će na račun Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uplatiti 300 tisuća kuna humanitarne pomoći za područja zapadne Afrike ugrožena virusom ebole, odlučila je Vlada na prijedlog Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Novac će se isplatiti iz proračunskih prihoda od igara na sreću. Ministar zdravlja Siniša Varga rekao je da je Hrvatska u potpunosti spremna za pojavu bilo kakve zarazne bolesti, pa tako i ebole. Kazao je kako su svi protokli vezani uz prevenciju zaraznih bolesti prošireni na sve međunarodne zračne luke gdje je najveća mogućnost dolaska osoba zaraženih ebolom, a tim je povodom prošli tjedan održana i vježba u zagrebačkoj zračnoj luci.

Vlada je zatvorenom dijelu sjednice, Gorana Heffera razriješila dužnosti pomoćnika ministra zaštite okoliša i prirode, nakon što je on ranije razrješenje zatražio iz osobnih razloga. Heffer je prije desetak dana odbacio medijska nagađanja da je, kao predsjednik Upravnog vijeća Agencije za zaštitu okoliša, zbog prevelikih troškova odbio potpisati preseljenje te agencije u poslovnu zgradu Zagrebtower, gdje su se preselili i Ministarstvo, Državni zavod za zaštitu prirode te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.