Sabor: u zadnjih 10 godina 300 žena ubili muževi, partneri ili članovi obitelji

Sudionici konvencije isticali su potrebu da Hrvatska što prije ratificira Konvenciju i suglasili se kako, unatoč tome što nam je zakonodavstvo u području nasilja nad ženama i u obitelji usklađeno s europskim, praksa govori drugačije. "Nasilje nad ženama je najraširenije kršenje ljudskih prava u svijetu i to nas mora zabrinuti", poručio je predsjednik Sabora Josip Leko.

Izražavajući uvjerenje kako će Hrvatska uskoro potpisati Konvenciju, Leko je kazao kako su u nju ugrađeni najbolji modeli i praksa pojedinih europskih država u reguliranju tog vrlo značajnog društvenog problema. "Mijenjajmo, ažurirajmo i dopunjavajmo naše zakone te ih efikasno provodimo, to je i prilika da se propitamo o učinkovitosti pravosuđa kada se radi o sankcioniranju takvih kaznenih djela i društveno opasnog ponašanja", poručio je predsjednik Sabora.

"Nasilje je zlo i sramota onoga tko zlo primjenjuje, a ne žrtve tog zla, a to treba osvijestiti", rekao je predsjednik Republike Ivo Josipović. Nasilje nad ženama je, kaže, duboko ukorijenjeno ne samo u hrvatskom društvu već u cijelom svijetu, a skala tog nasilja varira od zemlje do zemlje. "U doba rata posebno je bilo dramatično nasilje nad ženama, a po prvi se puta na području bivše Jugoslavije silovanje pojavilo kao sredstvo borbe i kao način kako kroz taj strašni čin voditi rat i provoditi etničko čišćenje", podsjetio je Josipović. Teška ekonomska situacija, upozorio je, potencira opasnost od nasilja.

U zadnjem desetljeću u Hrvatskoj je smrtno stradalo više od 300 žena, a ubojice su bili bračni partneri, supružnici, sinovi ili članovi obitelji, rekao je Josipović dodavši da, iako broj ubijenih žena pada, prošle je godine život izgubilo njih 11, a u prvoj polovici ove godine njih tri. Ne smanjuje se, kaže, broj silovanja, koje je teško dokazati, posebno ako se radi o ženama koje su u braku. "Zbog srama i predrasuda u društvu žene ne prijavljuju nasilnike a situacija je posebno teška na selu", upozorio je Josipović. Također je napomenuo kako se u postupku u kojem se kažnjava nasilnik treba dokinuti sekundarna viktimizacija jer, ističe, sam postupak na neki je način novo poniženje za ženu.

Voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Gvozden Flego poručio je kako bi nam trebalo biti stalo, ne samo do sanacije posljedica, već i do prevencije. "Kada sam 2010. pisao prijedlog Rezolucije o borbi protiv nasilja u školama, otkrili smo na švedskom primjeru da prevencija košta 150 dolara po učeniku, a da su direktne i indirektne štete za društvo i sve sudionike između milijun i tristo i milijun i petsto tisuća dolara u radnom vijeku od 35 godina", rekao je Flego. Tijekom skupa iznesena su iskustva u procesu ratifikacije i zagovaranja za ratifikaciju Konvencije u nizu europskih zemalja, a predstavljena je i studija Analize usklađenosti zakonodavstva RH s konvencijom VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.