Pod povećalom Ustavnog suda zakoni koji diraju u prava službenika

Ustavni sud je pritom ocijenio da nije nužno posegnuti za privremenom mjerom koja bi dovela do neprimjenjivanja spornih zakona do konačnih odluka, a donijet će ih nakon provedbe punog ispitnog postupka.

Postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža Ustavni sud je pokrenuo na temelju prijedloga devet sindikata i petstotinjak osoba koji su tvrdili da je Vlada pod izlikom navodne mogućnosti derogiranja pravnog poretka u uvjetima teške gospodarske situacije povrijedila pravo na kolektivno pregovaranje i obezvrijedila kolektivne ugovore.

Ustavni sud je zaključio kako je nesporna činjenica da je pravo na uvećanje plaće po osnovi radnog staža već godinama organski i strukturalni dio plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, te da to pravo ima nespornu pravnu osnovu u domaćem pravnom poretku.

Zbog navedenih razloga, naveo je sud, država mora pokazati kako ima iznimno snažne, objektivne i relevantne razloge da bi se miješanje u to pravo s njezine strane moglo smatrati opravdanim, pri čemu je ustavnosudski nadzor nad ograničenjima tog prava stroži s obzirom da je riječ o sredstvima koja su pod zaštitom Ustava.

Pojedini predlagatelji prigovorili su da je Vlada zlorabila svoju ustavnu ovlast za predlaganje zakona te se time država umiješala u sustav kolektivnog pregovaranja silom, a donošenjem tog zakona radnici su stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na državu kao poslodavca.

Osim toga, navodili su da je osporavani zakon dizajniran da pogoduje vlasti kako bi na domišljat način izbjegla svoje ugovorne obveze te jednostrano uskratila kolektivnim ugovorima zajamčena prava. Kad je riječ o Zakonu o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, čiju je ocjenu tražila Matica hrvatskih sindikata, sud je zaključio da regres i božićnica nisu sastavni dijelovi plaća, ali ipak imaju neospornu pravnu osnovu u domaćem pravnom poretku.