Čeka se estonska odluka o izručenju Martića

Taj sud čeka estonski odgovor kako bi odlučio hoće li postupak protiv Martića pokrenuti s njim na optuženičkoj klupi ili će mu suditi u odsutnosti kao i drugooptuženom u istom postupku, bivšem zapovjedniku vojske tzv. Republike Srpske Krajine, Milanu Čeleketiću koji je za raziliku od Martića nedostupan hrvatskom pravosuđu. No, estonske vlasti, kako se doznaje na zagrebačkom sudu, još razmatraju hoće li udovoljiti zahtjevom za Matićevom predajom, ističući da im treba još vremena kako bi razmotrili mogućnost predaje.

Optužnicu protiv Martića i Čelektića zbog osvetničkog raketiranja hrvatskih gradova nakon vojno-redarstvene akcije Oluja zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je još u siječnju 2003. Odluka o podizanju optužnice i pred hrvatskim sudom donesena je nakon saznanja da tužiteljstvo Haškog suda, koje je Martića tada već teretilo za raketiranje Zagreba, ne namjerava optužiti i Čeleketića, kao i da haškom optužnicom nisu obuhvaćena raketiranja Karlovca 1. i 2. svibnja te raketni napad na Jastrebarsko, 3. svibnja 1995. Hrvatsko tužiteljstvo Martića i Čeleketića tereti za kaznene djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva.

U listopadu 2008. žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo je kaznu kojom je godinu ranije Martić osuđen na 35 godina zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom devedesetih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj. Martić je osuđen kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata koji je vodio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, a u presudi je uz granatiranje Zagreba u kojem je u svibnju 1995. poginulo sedam osoba, a deseci su ranjeni naveden i niz drugih zločina nad hrvatskim civilima u selima od Saborskog do Škabrnje gdje su ubijene stotine ljudi, uglavnom staraca i žena.