PRAVILNIK O NAGRAĐIVANJU UČITELJA, NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA I RAVNATELJA U OSNOVNIM I SREDNJOM ŠKOLAMA TE UČENIČKIM DOMOVIMA
Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, objavljenim u „Narodnim novinama“ br. 68/18., po prvi put u R. Hrvatskoj uvedeno je nagrađivanje učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova za izvanredna postignuća u odgojno obrazovnom radu. Također je propisano da sam način i uvjete nagrađivanja propisuje ministar znanosti i obrazovanja Pravilnikom.
Upravo na temelju st. 3. članka 116. ZOOOSŠ ministrica je dana 17. svibnja 2019. godine donijela Pravilnik o nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima. Pravilnik je objavljen u „Narodnim novinama“ br. 53/19. i stupio je na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, odnosno dana 25. svibnja 2019. godine.
U skladu s Pravilnikom, Ministarstvo je odredilo kako će svake godine biti odabrani najuspješniji odgojno-obrazovni radnici, a svaki od njih će za svoja postignuća, na Dan učitelja, biti nagrađen novčanim iznosom od 10.000 kn bruto. Kriteriji izvrsnosti na osnovi kojih će najbolji biti nagrađeni su: prenošenje iskustava i primjera kolegama u obliku radionica, predavanja i edukacija, objavljivanje stručnih članaka, stručnih priručnika, računalnih programa, izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja, rad na projektima u odgoju i obrazovanju, rad s djecom s teškoćama i darovitom djecom i rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja.
Prvi put se Pravilnikom uvodi i sustavno nagrađivanje odgojno-obrazovnih radnika koji sudjeluju u eksperimentalnim programima, povezano s povećanom količinom posla koji obavljaju u sklopu eksperimentalnoga programa, a posebno na praćenju i vrednovanju.
Povjerenstvo za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika
Postupak nagrađivanja najuspješnijih odgojno obrazovnih radnika provodi Povjerenstvo za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika. Povjerenstvo imenuje ministar znanosti i obrazovanja na temelju Javnog poziva koje objavljuje Ministarstvo. Javni poziv za imenovanje prvog Povjerenstva za nagrađivanje objavljen je na web stranici Ministarstva dana 14. lipnja 2019. godine i njime su određeni uvjeti i kompetencije koje moraju ispunjavati kandidati za imenovanje u Povjerenstvo.
Odluka o imenovanju predsjednika i članova Povjerenstva za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika donesena je 9. srpnja 2019. godine. Odlukom o imenovanju predsjednika i članova Povjerenstva određeno je da svaki član povjerenstva ima pravo na naknadu u iznosu od 2.000,00 kn mjesečne naknade za rad u skladu s Odlukom o visini i načinu isplate naknade za rad u vijećima, savjetima, povjerenstvima, radnim skupinama i drugim sličnim tijelima1 te u skladu s Odlukom o izmjeni Odluke o visini i načinu isplate naknade za rad u vijećima, savjetima, povjerenstvima, radnim skupinama i drugim sličnim tijelima2.
Povjerenstvo ima predsjednika i četrnaest članova. Član Povjerenstva mora biti iz reda učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja ili osoba izabrana u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno ili nastavno zvanje. Povjerenstvo se imenuje na rok od 3 godine. Zadaća članova Povjerenstva je utvrditi ispunjenost uvjeta propisanih Pravilnikom, odnosno određenih u Pozivu za nagrađivanje. Nakon utvrđivanja koji kandidati ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom i određene Pozivom za nagrađivanje, Povjerenstvo sastavlja prijedlog najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika i dostavlja ga ministru nadležnom za obrazovanje, koji donosi Odluku o nagrađivanju.
Javni poziv za prijavu najuspješnijih
Javni poziv učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima za nagrađivanje najuspješnijih odgojno - obrazovnih radnika objavljen je 3. lipnja 2019. godine na web stranici Ministarstva i zainteresirani odgojno -obrazovni radnici mogli su se prijaviti ili su mogli biti prijavljeni do 30. lipnja tekuće godine.
Javnim pozivom utvrđeno je kako se na Javni poziv može prijaviti ili biti prijavljen odgojno - obrazovni radnik koji u godini za koju se prijavljuje ostvaruje najmanje 15 bodova iz tri kategorije koje su navedene u kriterijima vrednovanja u Javnom pozivu i Pravilniku i koji je dokazao izvrsnost ispunivši barem jedan od tri kriterija odnosno da je izradio i primijenio istaknuti primjer uporabe inovativnih metoda poučavanja, vrednovanja ili odgojno-obrazovnog rada u školi, javno objavio istaknuti znanstveni ili stručni članak ili besplatni, otvoreni, digitalni, obrazovni sadržaj kojim se potiče primjena novih nastavnih metoda rada te da je ostvario uspjeh u radu na unapređenju rada škole i odgojno-obrazovnog sustava.
Vrednuje se razdoblje od 16. lipnja prethodne godine do 15. lipnja tekuće godine u kojoj je objavljen javni poziv.
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI
Nakon što je provedena javna rasprava Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi dana 30. kolovoza 2019. godine koji je objavljen u „Narodnim novinama“ br. 82/19. od 4. rujna 2019. godine, a stupio je na snagu dan nakon objave u „Narodnim novinama“ odnosno dana 5. rujna 2019. godine.
Donošenje izmjena i dopuna već postojećeg Pravilnika bilo je nužno zbog kurikularne reforme koja se od ove školske godine provodi u svim osnovnim i srednjim školama u R. Hrvatskoj. Osim novih kurikuluma, novih udžbenika, drugačijem načinu poučavanja, velike novine reforma uvodi u vrednovanje učeničkih postignuća te upravo iz tog razloga bilo je bitno, prije početka školske godine, donijeti izmjene i dopune postojećeg Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi.
Promjene koje donosi novi Pravilnik ne odnose isključivo na odgojno - obrazovne radnike već se tiču i svih učenika osnovnih i srednjih škola u R. Hrvatskoj kao i njihovih roditelja. Upravo zbog navedenog komentatori, koji su se uključili u javnu raspravu, smatrali su da je neodgovorno staviti u javnu raspravu Prijedlog za vrijeme trajanja ljetnog odmora učenika, godišnjih odmora njihovih roditelja i godišnjih odmora odgojno - obrazovnih radnika.
Izmjene se, uglavnom, odnose na sam pojam vrednovanja, što ono obuhvaća, kao i metode, postupke i postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Dosadašnji izraz ocjenjivanje zamjenjuje se vrednovanjem.
Izmjenama Pravilnika vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Novina je da Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkog autonomnog pristupa učenju, vrednovanje naučenog je ocjenjivanje razine postignuća učenika. Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje ne rezultiraju ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom.
Pravilnik određuje i praćenje svakog pojedinog učenika kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Praćenje uključuje sva tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog. Samo provjeravanje je definirano kao procjena postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija i očekivanja u nastavnom predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine, a ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada.
Što se tiče vrednovanja postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija učenika s teškoćama, Pravilnik propisuje da se metode, načini i postupci trebaju uskladiti s preporukama stručnoga tima za pojedino područje, moraju biti primjereni stupnju i vrsti teškoće i jasni svim sudionicima u procesu vrednovanja. Najzahtjevnija promjena je ukidanje okvirnog vremenika pisanih provjera. Vremenik je morao biti donesen i javno objavljen do kraja trećeg tjedna nastave prvog i drugog polugodišta i u njemu su bile navedene sve planirane pisane provjere znanja. Sada je učitelj obvezan najaviti pisanu provjeru najmanje mjesec dana prije provjere i upisati je u razrednu knjigu. Provjere koje se provode sa svrhom vrednovanja za učenje ili vrednovanja kao učenja nije potrebno najavljivati jer u pravilu ne rezultiraju ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom.
Prosjek određenog predmeta više nije vidljiv u E-Dnevniku, obzirom da je Pravilnikom propisano da zaključna ocjena ne mora biti aritmetička sredina, pogotovo ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu. Pravilnikom je propisano i kako je učitelj svakog nastavnog predmeta dužan, na početku i tijekom nastavne godine, informirati učenike o elementima vrednovanja, odgojno-obrazovnim ishodima, kompetencijama, razinom dobre ostvarenosti iz kurikuluma nastavnoga predmeta, planiranim metodama vrednovanja te planiranoj učestalosti vrednovanja. Ova promjena uvedena je u cilju informiranja učenika o očekivanim razinama ostvarenosti, kako bi mogli aktivnije sudjelovati u samovrednovanju i vršnjačkom vrednovanju te imati više informacija o planiranim metodama i učestalosti vrednovanja.
Do sada su učitelji nastavnog predmeta samostalno odlučivali o potrebi ponavljanja pisane provjere, a sada se o tome i o primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda moraju se konzultirati s razrednikom i stručnom službom škole. Novost je i da su svi učitelji dužni planirati termine za individualne informativne razgovore koji se javno objavljuju na mrežnim stranicama škole. Pravilnikom je propisano da se u posljednja dva tjedna prije završetka nastavne godine ne organiziraju roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori, za razliku od dosadašnjeg tjedna prije završetka nastavne godine.
Ova dva Pravilnika su zajedno s Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima („Narodne novine“, br. 68/19.), Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama („Narodne novine“ br. 76/19.), Pravilnikom o dopuni pravilnika o zajedničkom upisniku školskih ustanova u elektroničnome obliku e-Matici („Narodne novine“, br. 76/19.), kako kaže Ministarstvo, dio paketa pravilnika donesenih s ciljem administrativnog rasterećenja učitelja kako bi učenik bio u centru obrazovnog procesa. Također je završeno i javno savjetovanje koje je bilo otvoreno od 2. kolovoza do 1. rujna 2019. godine o Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Iako je javna rasprava završila Pravilnik nije donesen. Njegova je izmjena je bila nužna i samo iz razloga što je Zakonom o odgoju i obrazovanju vrijeme donošenja Godišnjeg plana i programa rada iz kojeg tjedna zaduženja i proizlaze pomaknuto s 30. rujna na 7. listopada, a Pravilnik propisuje obvezu uručenja Odluka o tjednim zaduženjima do 30. rujna.
Sandra Tomić Ilić, dipl. iur.
_____________________________
1 KLASA:121-12/17-01/00003, URBROJ: 533-27-17-0001 od 19. 10. 2017. godine
2 KLASA: 121-12/17-01/00003, URBROJ: 533-02-19-0002 od 1. 2. 2019. godine
