Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

26.4.2019

Prijedlog Zakona o psihološkoj djelatnosti proširuje ovlasti Komore

Cilj donošenja novog Zakona o psihološkoj djelatnosti je unaprjeđenje kvalitete obavljanja psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj kroz usklađivanje Zakona sa suvremenim znanstvenim postavkama, nomotehničko osuvremenjivanje te usklađivanje s pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Prijedlog Zakona daje snažnije ovlasti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje: Komora) i strože uvjete za obavljanje djelatnosti s ciljem jasnijeg reguliranja stručnih kompetencija psihologa.

Sukladno potrebi nomotehničkog usklađivanja sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, br. 107/07., 118/12.), prijedlog novog Zakona o psihološkoj djelatnosti (dalje: Prijedlog Zakona) jasnije propisuje minimalne uvjeta za psihologe: dodiplomski ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij psihologije odnosno priznatu inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje ove profesije. Po prvi put se definira i pojam korisnika psiholoških usluga koji obuhvaća osobu ili skupinu osoba prema kojima se provode stručni postupci psihološke djelatnosti ili fizičku ili pravnu osobu koja naručuje psihološku uslugu zbog procjene drugih osoba, predviđanja njihovog ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških programa i tretmana. U saborskoj raspravi istaknuto je da bi ovo rješenje moglo uzrokovati prijepore s obzirom na to da ne razlikuje naručitelja usluge od korisnika usluge te da je pogrešno poistovjetiti ta dva različita subjekta u psihološkoj djelatnosti.

Prijedlog Zakona osigurava snažnija jamstva stručne kompetencije psihologa ukidanjem dosadašnje opće i posebne dopusnice iz trenutno važećeg Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 47/03.) i uvodeći status ovlaštenog psihologa. Status se stječe priznavanjem prava na obavljanje psihološke djelatnosti kada se utvrdi da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti propisana člankom 8. Prijedloga Zakona. Pravo na obavljanje djelatnosti se gubi kada nastupe taksativno navedeni razlozi, između ostalog, i kada ne ispuni obvezu stručnog usavršavanja. Valja napomenuti da je poslodavac dužan omogućiti ovlaštenom psihologu sudjelovanje na stručnom usavršavanju. Novost je mogućnost psihologa da traži priznavanje posebne stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje primijenjene psihologije što Komora može priznati rješenjem. Područja specijalnosti određuje Komora Statutom. Javna rasprava ukazala je na nepraktičnost ovakvog rješenja ističući da je psihologija dinamična struka te da bi specijalizacija stručnjaka trebala biti propisna unutranjim Pravilnikom Komore. Naime, za izmjene statuta  Komore potrebno je sazvati Skupštinu (oko 3000 članova) pa potom prijaviti izmjenu u sudski registar. Spomenuti su i dodatni administrativni troškovi izmjena Statuta.

Prijedlog Zakona člancima 19. – 36. propisuje djelovanje Hrvatske psihološke komore. Članstvo u Komori je obvezno samo za psihologe koji obavljaju psihološku djelatnost sukladno člancima 14. – 18. Prijedloga Zakona. Navedeno normativno rješenje omogućava psiholozima koji ne obavljaju psihološku djelatnost pravo izbora na članstvo u Komori, a ujedno osigurava kontrolu kvalitete i standarda rada onih psihologa koji obavljaju djelatnost. Uz odredbe kojima se određuje djelokrug, nadležnost, način odlučivanja i sastav tijela Komore, dodaju se odredbe o Etičkom odboru i Sudu časti. Uređuje se postupak izbora i imenovanja članova tijela te se propisuju uvjeti razrješenja predsjednika, potpredsjednika i članova Upravnog i Nadzornog odbora prije isteka mandata. Prijedlog Zakona Komoru obvezuje na podnošenje redovnog godišnjeg izvješća ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. Također, preciznije se uređuje pokretanje, način provođenja i predmet nadzora kao i ovlasti Komore povodom stručnim nadzorom uočenih nepravilnosti.

Člankom 45. stavkom 10. Prijedloga propisano je da nadzor nad radom psihologa zaposlenih u sustavu predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja provodi se u skladu s propisima o stručno-pedagoškom nadzoru u sustavu odgoja i obrazovanja. U javnoj raspravi iskazana je sumnja u ovo rješenje. Naime, psiholozi u sustavu odgoja i obrazovanja primarno obavljaju psihološku djelatnost. U radu se moraju pridržavati prvenstveno odredaba Zakona o psihološkoj djelatnosti, općih akata komore i drugih propisa koji propisuju psihološku djelatnost. Propisivanje drugog oblika nadzora za psihologe može uzrokovati koliziju s člankom 21. Prijedloga koji propisuje da Komora obavlja stručni nadzor nad radom psihologa. Nema smisla da se rad psihologa u školama stavi iznad nadzora Komore. U javnoj raspravi je predloženo da se ovaj stavak izbaci.

Odredbama članaka 37. – 40. Prijedloga, propisuje se pravo na obavljanje, način provođenja i trajanje vježbeničkog staža, te provođenje Psihološkog stručnog ispita nakon uspješno završenog vježbeničkog staža. Uvode se jasnije prekršajne odredbe za fizičku osobu koja obavlja psihološku djelatnosti, kao i za pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi koja zaposli ili sklopi ugovor o radu s osobom koja ne ispunjava uvjete propisane za obavljanje psihološke djelatnosti. Na kraju saborske rasprave prisutni su se složili s Prijedlogom Zakona koji je svakako u cilju poboljšanja standarda obavljanja psihološke djelatnosti, ali koji i prvenstveno štiti interese korisnika. Nakon provedene rasprave članovi Odbora za zakonodavstvo jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka.

Željko Čižmek, mag.act.soc.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite