Odgojno-obrazovni rad u školi ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna. Sukladno članku 50. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u školi se izvodi nastava tijekom pet radnih dana tjedno. Godišnjim planom i programom rada škole utvrđuje se plan i raspored broja radnih nastavnih dana potrebnih za provedbu nastavnog plana i programa za svaki školsku godinu.
U slučaju da škola ne ostvari propisani nastavni plan i program, propisani broj nastavnih tjedana, nastavna godina se može produžiti Odlukom Ureda državne uprave u županiji uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nastavnim planom i programom rada za osnovnu školu i Nastavnim planom i programom rada za srednju školu, koje donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, točno je određen broj sati svakog pojedinog nastavnog predmeta koji se ostvaruje tjedno, odnosno u jednoj nastavnoj godini. Ukoliko se u 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana odradi planirani i propisani broj sati za svaki nastavni predmet, mogu se planirati nenastavni dani.Nenastavni dani
Tijekom školske godine, osim radnih i nastavnih dana, postoje i neradni i nenastavni dani. Nenastavni dani su dani kada se ne održava nastava, ali su radni dani. Nenastavni radni dani su dani proljetnog, ljetnog i zimskog odmora učenika kao i dani koje škola odredi kao nenastavne dane radi obilježavanja, npr. Dana škole, održavanja ispita za vanjsko vrednovanje obrazovanja ili radi održavanja županijskog natjecanja i sličnih događaja.
Obzirom da učitelji nisu u mogućnosti koristiti stanku tijekom svakog radnog dana u trajanju od trideset minuta kao ostali radnici škole, zbog posebne naravi svog posla, škola je, temeljem članka 21. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine, br. 51/18.), dužna utvrditi ukupno vrijeme stanke za svakog učitelja i preraspodijeliti izračunato ukupno vrijeme stanke tako da se učiteljima omogući korištenje slobodnih dana za vrijeme zimskog odnosno proljetnog odmora učenika, jer su ti dani nenastavni ali su radni dani.
Godišnjim planom i programom rada osim što se utvrđuje plan i raspored broja radnih nastavnih dana, utvrđuje se i broj, plan i raspored ostalih dana tijekom školske godine potrebnih za druge odgojno - obrazovne aktivnosti (osim nastave) kao što su školske priredbe, obilježavanje Dana škole, dan župe, grada, školski izleti i ekskurzije i sl.
Nenastavne dane škola, kao što je navedeno, planira Godišnjim planom i programom samo u slučaju ako ostvaruje najmanje 175 nastavnih dana i 35 nastavnih tjedana u toj nastavnoj godini. Kao što je već navedeno, Ministar za svaku školsku, odnosno nastavnu godinu donosi Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola.
U Odluci za školsku godinu 2018./2019. (Narodne novine, br. 45/18.) Ministar propisuje da nastava započinje 3. rujna 2018. godine, a završava 14. lipnja 2019. godine, a za učenike završnih razreda srednje škole završava 22. svibnja 2019. godine. Zimski odmor učenika počinje 24. prosinca 2018. godine i završava 11. siječnja 2019. godine, a proljetni odmor učenika počinje 18. travnja 2019. godine, a završava 26. travnja 2019. godine.
Prema kalendaru rada za školsku 2018./2019. godinu 180 je radnih i nastavnih dana. Nastava se u pravilu izvodi u najmanje 175 nastavnih dana. Ukoliko se u 175 nastavnih dana ostvaruje plan i program rada i propisani broj nastavnih sati onda škola može, Godišnjim planom i programom rada, planirati do 5 nenastavnih, radnih dana za održavanje drugih odgojno - obrazovnih aktivnosti.
Neradni dani
Neradni dani su subota, nedjelja i blagdani. Zakonom o radu propisano je da radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata te da ga u pravilu koristi nedjeljom i u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi. Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama određeno je da radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od četrdeset osam sati neprekidno i da su dani tjednog odmora u pravilu subota i nedjelja, a Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da se nastava izvodi u pet radnih dana u tjednu. Slijedom gore navedenog subota i nedjelja u školi su neradni i nenastavni dani.
Nastava se u osnovnoj školi može izvoditi i subotom ako škola tjedno radi u više od dvije smjene, a u srednjoj školi ako to zahtijevaju prostorni, organizacijski ili drugi uvjeti rada. Blagdani u Republici Hrvatskoj su neradni dani, a kao takvi su propisani Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.
Navedenim Zakonom određeno je da su blagdani u Republici Hrvatskoj 1. siječnja kada se obilježava Nova godina, 6. siječnja Bogojavljanje ili Sveta tri kralja, zatim Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, 1. svibnja Praznik rada, 22. lipnja Dan antifašističke borbe, 25. lipnja Dan državnosti, 5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 15. kolovoza Velika Gospa, 8. listopada Dan neovisnosti, 1. studenoga Svi sveti, 25. prosinca Božić i 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.
Zakon, također, propisuje da građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja taj dan imaju pravo ne raditi. Isto tako građani R. Hrvatske islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi, ali su ti dani za sve ostale radni dani. Ako je jedan od blagdana nedjelja, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan. Zaposlenici u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće. Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.
Sandra Tomić Ilić, dipl. iur.
