Člankom 173. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., dalje: Ovršni zakon) propisana su ograničenja od ovrhe. Tako je tom odredbom propisano da u slučaju kada se ovrha provodi na plaći ovršenika, da je od ovrhe izuzet iznos u visini 2/3 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od 1/2 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj.
U slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 prosječnemjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
U slučaju da ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini 1/2 netoplaće ovršenika. Kod ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 netoplaće ovršenika.
Navedeno se primjenjuje i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanjima osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba.
Člankom 173. Ovršnog zakona također je propisano da je prosječna netoplaća prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju utvrđuje Državni zavod za statistiku i objavljuje je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine, a tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini, odnosno od 1.1. svake sljedeće godine.
U skladu s tim određenjem, Državni zavod za statistiku objavio je tijekom studenog 2018. Prosječnu mjesečnu isplaćenu neto i bruto plaću po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2018. (Narodne novine, broj 98/18.), koja se primjenjuje kod isplata plaća za rad koji se obavlja od siječnja 2019. pa nadalje, a ta prosječna netoplaća u 2019. iznosi 6.237,00 kn (u 2018. taj je iznos bio 5.960,00 kn).
To, konkretno, znači da je od 1. siječnja 2019. godine na plaći i drugim navedenim primanjima:
1. u slučaju da ovršenik prima jednaku ili višu plaću od prosječne neto plaće, od ovrhe izuzet iznos od:
a) 4.158,00 kn (2/3 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj koja iznosi 6.237,00 kn), kada je riječ o kreditnim i drugim odgovarajućim dužničko-vjerovničkim odnosima;
b) 3.118,50 kn (1/2 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj koja iznosi 6.237,00 kn), ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja;
c) 1.559,25 kn (1/4 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj koja iznosi 6.237,00 kn), u slučaju naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta ovršenika;
2. u slučaju da ovršenik prima manju plaću od prosječne neto plaće (manju od 6.237,00 kn), od ovrhe je izuzeto:
a) 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta
b) 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
c) 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.158,00 kn (2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj), ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.
