Također, važećim Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Narodne novine, br. 71/99, 46/07, 41/08 i 61/11) uređuju se radna mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, staž osiguranja s povećanim trajanjem osiguranika - osoba s invaliditetom, snižavanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu, postupak i vođenje evidencije o radnim mjestima i zanimanjima, odnosno osiguranicima kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, te nadzor i kazne.
Svrha novog Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem je omogućiti osiguranicima - radnicima za vrijeme zaposlenja na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima te zanimanjima na kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, opadaju fiziološke funkcije organizma, stjecanje prava na starosnu mirovinu s ranijom starosnom dobi u odnosu na redovite uvjete starosne mirovine, odnosno prije nastanka smanjenja radne sposobnosti djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti za obavljanje poslova na kojima se primjenom mjera zaštite na radu ne mogu eliminirati štetni uvjeti. Želi se omogućiti radnicima koji su izloženi osobito teškim uvjetima rada da ne moraju čekati tzv. profesionalnu starost da bi ostvarili pravo na starosnu mirovinu s obzirom na to da im sama priroda njihovog posla otežava dosezanje tih godina staža koje su uvjet za postizanje mirovine radnicima koji rade u normalnim radnim uvjetima i koji nisu izloženi povećanim opasnostima na radnom mjestu i otežanim uvjetima rada.
U Ocjeni stanja Prijedloga zakona navedeno je da će se osiguraniku-radniku koji radi na takvim poslovima staž osiguranja s povećanim trajanjem računati ako je zaposlen s punim radnim vremenom ili sa skraćenim radnim vremenom, ako se ono prema Zakonu o radu (93/14, 127/17) i kolektivnom ugovoru smatra zaposlenjem s punim radnim vremenom te ako postoje štetni utjecaji za zdravlje i radnu sposobnost radnika, a nije ih bilo moguće odstraniti ili smanjiti primjenom općih i posebnih pravila zaštite na radu u mjeri u kojoj ne oštećuju zdravlje i ne smanjuju radnu sposobnost.
Nadalje, Zakonom je uređeno i pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem osiguranika slijepih osoba, osoba oboljelih od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljelih od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, gluhih osoba i osoba kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica kojima se staž osiguranja računa temeljem određene dijagnoze bolesti s povećanim trajanjem sa stupnjem povećanja 12/15. U Prijedlogu se navodi da je Zakonom obuhvaćeno 95 radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, te 11 zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem sa stupnjem povećanja od dva do šest mjeseci, tako da se svakih 12 mjeseci provedenih na tim radnim mjestima u staž osiguranja računa kao 14, 15, 16, ili 18 mjeseci.
Ovisno o stupnju povećanja staža snižava se i dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to po jednu godinu za svakih 6 godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 14 mjeseci, po jednu godinu za svakih 5 godina kada je stupanj povećanja staža osiguranja 12/15. Po jednu godinu za svake 4 godine kada je stupanj povećanja staža osiguranja 12/16 i po jednu godinu za svake 3 godine kada je stupanj povećanja staža osiguranja 12/18.
Revizija opasnih zanimanja koju je proveo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pokazala je da se smanjio broj zanimanja koja potpadaju pod odredbe ovoga Zakona, ali uvedena su i neka nova zanimanja koja do sada nisu smatrana osobito opasnima po zdravlje osiguranika – radnika. Tako je, primjerice, u svibnju 2018. godine Sindikat kabinskog osoblja zrakoplova na temelju članka 6. stavka 2. važećeg Zakona dao poticaj za utvrđivanje zanimanja voditelja kabinske posade zrakoplova i člana kabinske posade zrakoplova kao zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem uz koji je priložen i Elaborat o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Na temelju dostavljene dokumentacije Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu donio je mišljenje o osnovanosti poticaja kojim se preporučuje da se radnicima koji obavljaju poslove voditelja kabinske posade zrakoplova odnosno člana kabinske posade zrakoplova omogući ostvarivanje prava prema Zakonu te da im se staž osiguranja utvrdi tako da se svakih 12 mjeseci efektivnog staža osiguranja računa kao 15 mjeseci.
U Prijedlogu novog Zakona navedeni su podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o broju osiguranika na koje se odnose odredbe Zakona. Prema tim podacima, u sustavu je više od 25.000 osiguranika zaposlenih na radnim mjestima odnosno u zanimanjima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, od čega najveći broj obuhvaća vozače teških teretnih vozila (oko 10.700) i vozače autobusa u gradskom i međugradskom prometu (oko 4.100), strojovođe (oko 1.000) te šumske sjekače (oko 1.700). Očito je da broj osiguranika koji potpadaju pod odredbe ovoga Zakona nije značajan u odnosu na ukupan broj osiguranika kojih je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 1,5 milijuna.
Prijedlogom zakona staž osiguranja s povećanim trajanjem ukida se za 43 radna mjesta u odnosu na važeći Zakon, a ostaje na 52 radna mjesta. Na 19 radnih mjesta snižava se postojeći stupanj povećanja staža osiguranja s povećanim trajanjem, nadalje, na popisu zanimanja ukida se jedno zanimanje, a dodaju se dva nova (zanimanje voditelja kabinske posade zrakoplova i člana kabinske posade zrakoplova) čime se broj zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem povećava sa 11 na 12.
Prijedlogom novog Zakona propisuje se i temelj za utvrđivanje odnosno ukidanje radnih mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem. Temelj je stručna dokumentacija koja se dostavlja ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav koje potom pribavlja stručno mišljenje specijaliziranih znanstvenih ili stručnih ustanova o osnovanosti poticaja.
Precizno se definira kategorija osiguranika - osoba s invaliditetom kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem radi određenih bolesti koje uzrokuju trajne posljedice na život i rad. Riječ je o slijepim osobama, osobama oboljelima od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljelima od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, reumatoidnog artritisa, gluhim osobama i osobama kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica. Predlaže se i proširenje kruga osiguranika - osoba s invaliditetom kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem tako da se pod tom kategorijom osiguranika - osoba s invaliditetom obuhvate i oboljeli od drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva. Predlažu se i odredbe o snižavanju dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu za osiguranike koji su ostvarili staž s povećanim trajanjem, uz novu regulativu o sniženju dobne granice za osiguranike koji radili na više radnih mjesta s različitim stupnjem povećanja staža osiguranja.
Roko Hranjec, mag. iur.