Pravne osnove za obradu
Zakonske osnove za obradu osobnih podataka navode se u članku 6. Uredbe. Tako postoji šest osnova za zakonitu obradu, a ako se aktivnosti obrade ne mogu temeljiti niti na jednoj od tih osnova, daljnja obrada osobnih podataka je nezakonita. Prema tome, zakonsku osnovu za obradu potrebno je utvrditi prije nego se započne s obradom, a ona može biti: privola dobivena za obradu osobnih podataka za jednu ili više posebnih svrha; postojanje ugovorne obveze u kojoj je ispitanik stranka; ispunjenje pravnih obaveza voditelja obrade; zbog zaštite ključnih interesa ispitanika ili druge osobe; zbog izvršavanja službene ovlasti ili zbog javnog interesa; legitimni interes voditelja obrade, osim ako su interesi ispitanika jači.
Bitno je naglasiti da je voditelj obrade dužan odabrati jednu od tih osnova, jer ako se obrada ne može podvesti niti pod jednu osnovu, obrada nije zakonita (članak 5. stavak 2. Uredbe).
Privola
Privola je jedna od osnova za obradu i Uredba za nju postavlja visoke standarde (članak 7., te recitali (32), (42) i (43) Uredbe). Obrada na temelju privole bit će nužna u onim slučajevima kada se obradu ne može podvesti niti pod jednu drugu osnovu. S tim u vezi, ako se osobni podaci prikupljaju temeljem bilo koje od navedenih osnova iz članka 6. Uredbe, nije potrebno tražiti i privolu od ispitanika za obradu. Stoga, u većini slučajeva privola neće niti biti potrebna. Opća Uredba u članku 4. stavak 11. definira privolu ispitanika kao svako dobrovoljno, posebno, informirano i nedvosmisleno izražavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se na njega odnose.
Dobrovoljnost privole
Prilikom procjene o tome radi li se o dobrovoljnoj privoli, treba uzeti u obzir članak 7. stavak 4. Uredbe i to u smislu je li pružanje usluge, izvršenje ugovora i sl. uvjetovano privolom koja nije nužna da bi se izvršio ugovor odnosno pružila usluga. Prema stajalištu Radne skupine za zaštitu podataka iz članka 29., ako se privola daje u toj situaciji, pretpostavlja se da nije dana dobrovoljno (recital 43. Uredbe), tj. privola i ugovor ne mogu se miješati ni spajati.
Posebnost privole
Tijekom pribavljanja privole voditelji obrade dužni su ispitaniku na jasan način predočiti sve svrhe u koje će se koristiti osobni podaci, a privola je valjana samo za te navedene svrhe. U slučaju buduće potrebe za proširenjem obrade tih podataka, u pravilu se privola mora tražiti ponovno, osim ako je nova svrha vrlo slična prethodnoj i predstavlja logički nastavak obrade (recital 32. Uredbe).
Informiranost privole
Općom uredbom o zaštiti podataka jača se zahtjev da privola mora biti informirana kako bi se postigao viši standard jasnoće i dostupnosti informacija. Na temelju članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, zahtjev transparentnosti jedno je od temeljnih načela koje je usko povezano s načelima poštenosti i zakonitosti. Pružanje informacija ispitanicima prije dobivanja njihove privole ključno je da bi im se omogućilo donošenje utemeljene odluke, razumijevanje onoga na što pristaju te ostvarivanje prava na povlačenje privole. Ako voditelj obrade ne pruži dostupne informacije, korisnik ne može ostvariti nadzor te će privola biti nevažeća osnova za obradu.
Nedvosmislenost privole
U Općoj uredbi o zaštiti podataka jasno je navedeno da se za privolu zahtijeva izjava ispitanika ili jasna potvrdna radnja, što znači da se ona uvijek mora dati aktivnom radnjom ili izjavom. Zbog toga tzv. pasivna privola više nije prihvatljiva. Dakle, šutnja, unaprijed kvačicom označeno polje ili manjak aktivnosti, ne bi se smjeli smatrati privolom (recital 32. Uredbe). Što se tiče oblika, privola se može dati pisanom ili (snimljenom) usmenom izjavom, uključujući elektroničku izjavu.
Teret dokazivanja
Kada se obrada temelji na privoli, voditelj obrade mora moći dokazati da je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka (članak 7. stavak 1. Uredbe). Također, recitalom 42. Opće Uredbe propisano je da je na voditelju obrade teret dokazivanja da je ispitanik dao privolu za postupak obrade. Ako ispitanik odluči povući privolu, to može učiniti u svakom trenutku čime prestaje daljnja obrada njegovih podataka. Prije davanja privole, voditelj obrade dužan je obavijestiti ispitanika o mogućnostima povlačenja privole.
Ana Paštrović, mag. iur.