Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

13.4.2018

Zaštita informacija s tržišnom vrijednosti

Hrvatski sabor donio je Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti koji je stupio na snagu 7. travnja 2018. (Narodne novine br. 30/18). Zakon predstavlja novinu u hrvatskom pravnom sustavu jer se prvi puta posebnim zakonom štiti informacija kao temeljni oblik zaštite poslovne tajne.

Poslovna tajna, do donošenja predmetnog Zakona, i nije bila izričito definirana nekim zakonom, ali ovaj pravni termin mogli smo pronaći u odredbama Zakona o radu kao i Zakona o obveznim odnosima. Prema Zakonu, poslovna tajna je skup informacija koji mora imati određene karakteristike.

Tako je, u bitnome, poslovna tajna skup informacija koje u svojoj sveukupnosti nisu poznate krugu osoba koje se bave predmetnom vrstom informacija, koje imaju tržišnu vrijednost te koje su tajne. Iako to možda naizgled nije jasno, zakonodavac želi reći da poslovnu tajnu sačinjavaju podaci koji u svojoj ukupnosti zajedno sa znanjem nositelja poslovne tajne predstavljaju tržišnu vrijednost. Svaka pojedina informacija ne mora nužno predstavljati poslovnu tajnu, takva informacija može biti i javna informacija, ali ukupnost takvih informacija koje su grupirane u određenu logičnu cjelinu predstavlja poslovnu tajnu pod uvjetom da takve informacije imaju određenu tržišnu vrijednost.

Tržišna vrijednost određenih informacija mogla bi se dokazati, primjerice, činjenicom da je društvo registrirano za obavljanje djelatnosti pružanja usluga informacijskog društva, da takve informacije nudi na tržištu te da od pružanja takvih usluga ostvaruje prihod.

Nositelj poslovne tajne može protiv treće osobe, koja je neovlašteno otkrila poslovnu tajnu, pred nadležnim trgovačkim sudom tužbom zahtijevati da se utvrdi povreda odnosno neovlašteno otkrivanje poslovne tajne te da se zabrani trećoj osobi daljnje korištenje ili otkrivanje poslovne tajne. Također, moguće je i tužbom zahtijevati zabranu stavljanja na tržište robe kojom je počinjena povreda poslovne tajne kao i njezino oduzimanje.

Nositelj poslovne tajne ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio otkrivanjem poslovne tajne kao i vraćanje odnosno naknađivanje stečene koristi koju je protivna strana ostvarila stavljanjem na tržište informacija ili proizvoda koji predstavljaju poslovnu tajnu prema općim pravilima o stjecanju bez osnove. Zahtjev za naknadom štete i zahtjev za vraćanjem ostvarene koristi međusobno se ne isključuju te se prema Zakonu o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti mogu kumulirati.

Također, nositelj poslovne tajne može predložiti sudu da odredi koju od privremenih mjera propisanih zakonom kako bi se spriječilo nezakonitog pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne. Zakon u članku 10. izričito propisuje da su sve osobe koje sudjeluju u sudskom postupku koji se provodi po odredbama ovoga zakona dužne čuvati poslovnu tajnu za koju su saznale tijekom postupka. Sud je ovlašten isključiti javnost sa rasprave ako je to potrebno da bi se sačuvala poslovna tajna. Osobe koje su sudjelovale u ovom sudskom postupku nisu dužne čuvati poslovnu tajnu koju su saznale samo pod uvjetom da je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da se ne radi o poslovnoj tajni koja je predmet zaštite ovoga zakona odnosno ako informacije koje su predmet sudskog postupka tijekom vremena postanu opće poznate.

Dakle, tužitelj će imati vrlo zahtjevan zadatak da dokaže kako određeni skup informacija, i to onih informacija koje su predmet tužbenog zahtjeva, predstavlja poslovnu tajnu sukladno članku 3. stavku 1. toč. 5. Zakona. Pri tome treba reći da je poslovna tajna samo onaj skup informacija za koje su kumulativno ostvarene pretpostavke propisane navedenim člankom.

Može se također zaključiti da će nositelj poslovne tajne morati izraditi interne akte društva kojima će definirati skupove podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu, a sve u svrhu dokazivanja postojanja poslovne tajne u nekom budućem sudskom postupku.

Daniel Deković, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite