Člankom 121. Zakona o radu propisano je da otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu. Međutim, prema novom uređenju, otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Otkazni rok također ne teče niti za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (st. 3. čl. 121. Zakona o radu). No, ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu (st. 4. čl. 121. Zakona). Najveća novina u vezi tijeka otkaznog toka je ta da otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno (st. 5. čl. 121. Zakona).
Pritom se postavlja sljedeće pitanje: postoji li razlika u tijeku otkaznog roka između radnika koji je oslobođen rada za vrijeme otkaznog roka, pa je u vrijeme otkaznog roka otišao na bolovanje i onoga koji je također oslobođen rada za vrijeme otkaznog roka, ali je već bio na bolovanju u trenutku uručenja otkaza?
Mišljenja smo da tu nema razlike i da poslodavac može osloboditi rada i onog radnika koji je u trenutku otkaza na bolovanju pa bi i tome radniku za vrijeme bolovanja tekao otkazni rok. Znači, ako je poslodavac oslobodio obveze rada radnika za vrijeme otkaznog roka, otkazni rok će teći za vrijeme bolovanja, neovisno je li radnik na bolovanje otišao nakon dobivanja otkaza ili je već bio na bolovanju u trenutku otkaza.
Naime, od početka primjene novog Zakona o radu postoji dvojba (koja očito nije razriješena jer se i nakon tri godine primjene toga Zakona o radu i dalje postavljaju ista pitanja) o tome dolazi li do početka tijeka otkaznog roka, kada je radnik već zatečen na bolovanju, u trenutku dostave odluke o otkazu. Kada bi se zakonska odredba tumačila gramatički, tada bi se moglo reći da u tom slučaju otkazni rok ne može početi teći dok se radnik ne vrati na posao. No, takvo tumačenje nije prihvatljivo jer radnike stavlja u različit položaj bez opravdanog razloga i to samo na temelju činjenice u kojem je trenutku radnik „otvorio“ bolovanje iako se na sve primjenjuje ista zakonska odredba.
Stoga smatramo ispravnijim teleološko tumačenje odredbi, pa iz cilja koji se želio ostvariti izmjenama tog pravnog područja, očito je da tu namjera zakonodavca nije bila različito urediti pravni položaj radnika ovisno o tome koji je od njih u kojem trenutku postao privremeno nesposoban za rad.