Izmjene bi trebale omogućiti i dovršetak nekoliko velikih državnih projekata. Učinjene su s namjerom postizanja veće pravne sigurnosti i bolje učinkovitosti, odnosno namjerom da se investitorima omogući brže, učinkovitije i jeftinije ishođenje potrebnih akata u postupku gradnje.
Novine se odnose i na podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. Naime, odredbom stavka 3. članka 34. izmjena i dopuna Zakona dopunjen je članak 108. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13) novom odredbom kojom se propisuje da investitor zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola prilaže dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.
Nadalje, u članku 108. Zakona sada se također propisuje da zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima i/ili posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda ako one nisu izdane u roku propisanom Zakonom o gradnji.
U članak 108. Zakona o gradnji unesena je i nova odredba kojom se propisuje da zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže i parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrđen od Ministarstva, odnosno upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru, a unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom.
Osim toga, izmijenjen je i članak 109. stavak 5. Zakona o gradnji na način da se propisuje da se dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u slučajevima iz stavka 1. i 2. toga članka smatra i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje, odnosno ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave.
Članak 109. Zakona o gradnji dopunjen je i novim stavkom 6. kojim se propisuje da se dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra suglasnost osobe, odnosno tijela koja upravlja tom cestom, infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom.
Ističemo i novost koja se odnosi na jednostavne građevine. Naime, u projektiranju i građenju jednostavnih i drugih građevina te izvođenju radova na njima investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se one ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.
No, iznimno od toga, sukladno novom stavku 5. članka 128. Zakona o gradnji, protivno prostornom planu mogu se projektirati, graditi i izvoditi radovi na:
1. završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade, stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te za izvođenje na njoj fasade i ravnog, kosog ili zaobljenog krova bez nadozida
2. rekonstrukciji zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, koja je ozakonjena kao završena s ravnim krovom, a koja se rekonstrukcija sastoji u izvođenju kosog ili zaobljenog krova bez nadozida.