U središtu

Nadzor zakonitosti općih akata predstavničkih tijela općina, gradova i županija od strane ureda državne uprave u županijama

15.05.2017 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u članku 79. propisuje da nadzor zakonitosti općih akata predstavničkih tijela općina, gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

Dostava općeg akta na nadzor zakonitosti

Predsjednik predstavničkih tijela općina, gradova i županija (u nastavku: predstavnička tijela) dužan je dostaviti opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji (u nastavku: predstojnik) na nadzor zakonitosti u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. Treba napomenuti da se radi o monitornom (instruktivnom) roku istekom kojeg ne prestaje pravo i obveza nadzora zakonitosti nad pojedinim općim aktom od strane predstojnika.

Opći akt potrebno je dostaviti zajedno s izvatkom iz zapisnika sa sjednice koji se odnosi na postupak donošenja predmetnog općeg akta, a kako bi se iz njega moglo utvrditi je li opći akt bio predmetom rasprave, je li donesen, te ako je donesen, je li njegovo donošenje u skladu sa statutom i poslovnikom. Zapisnik treba sadržavati naziv predstavničkog tijela, mjesto i datum održavanja, sat početka i završetka sjednice, redni broj sjednice, poimence navedene prisutne i odsutne članove predstavničkog tijela, zapisničara, utvrđenje postojanja kvoruma, dnevni red, prijedloge, odluke, te verificiranje zapisnika s prethodne sjednice.

Zapisnik sadrži i točan tijek događaja sjednice predstavničkog tijela po točkama dnevnog reda, kao i rezultatima glasovanja. Rezultati glasovanja moraju biti točno utvrđeni budući da se glasovanjem izražava volja članova predstavničkog tijela, slijedom čega je u zapisniku potrebno navesti koliko je članova predstavničkog tijela u trenutku glasovanja bilo prisutno na sjednici, te koliko je od prisutnih članova glasovalo „za“, osobito zbog toga što tijekom sjednice vijećnici često ulaze i izlaze iz vijećnice, te nisu svi cijelo vrijeme prisutni na sjednici, u kojem slučaju bi u zapisnicima često upotrebljavani termini „jednoglasno“ ili „većinom glasova“ bili široki pojmovi iz kojih se ne bi na nedvojbeni način moglo utvrditi je li neka odluka donesena potrebnim, zakonom, statutom, odnosno pravilnikom propisanim brojem glasova članova predstavničkog tijela. Zapisnik mora biti potpisan od strane predsjednika predstavničkog tijela i zapisničara, te ovjeren pečatom.

Budući da je period između održavanja dviju sjednica predstavničkog tijela u pravilu dulji od zakonom propisanog roka za dostavu općeg akta i zapisnika uredu državne uprave u županiji, jasno je da dostava verificiranog zapisnika nije uvijek moguća, te je stoga prihvatljivo da se uz opći akt dostavi neverificirani zapisnik potpisan od strane zapisničara i predsjednika predstavničkog tijela.

Međutim, ako prilikom verifikacije dođe do promjena u zapisniku u dijelu koji se odnosi na donošenje već dostavljenog općeg akta na nadzor, potrebno je uredu državne uprave u županiji dostaviti verificirani zapisnik s naznakom izmjena u odnosu na prije dostavljeni zapisnik.

Člankom 73. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisana je obveza objave općeg akta u službenom glasilu jedinice, odnosno ako općina ili grad nema svoje službeno glasilo, u službenom glasilu županije. Opći akt potrebno je objaviti kako bi se svi na koje se on odnosi mogli upoznati s njegovim sadržajem, kao i iz razloga što on bez objave ne može stupiti na snaga pa samim time niti proizvoditi pravne učinke.

Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave1, ali u izuzetnim slučajevima, iz osobito opravdanih razloga, može stupiti na snagu danom objave te nikada ne može imati povratno djelovanje. Prema tome, jasno je da opći akt nikako ne može stupiti na snagu niti danom donošenja. Vrijeme stupanja na snagu potrebno je navesti u završnim odredbama samog općeg akta. Međutim, ako bi u općem aktu vrijeme stupanja na snagu bilo propisano u suprotnosti s navedenim, on bi kao takav bio protivan zakonu, te bi takva odredba predstavljala razlog za obustavu općeg akta.

Također, u preambuli (uvodu) općeg akta potrebno je navesti i pravnu osnovu temeljem koje se on donosi (odredbu materijalnog propisa, statuta).

Obustava općeg akta od primjene

Ako predstojnik ocijeni da je opći akt protivan zakonu ili da su prilikom njegova donošenja počinjene nepravilnosti, dat će uputu predstavničkom tijelu da u roku od 15 dana od primitka upute otkloni uočene nedostatke. Ako predstavničko tijelo po isteku roka ne postupi prema danoj uputi, predstojnik je dužan u narednom roku od 15 dana donijeti obrazloženu odluku o obustavi tog općeg akta od primjene.

Na taj način daje se mogućnost predstavničkom tijelu da otkloni nedostatak, te ako predstavničko tijelo postupi prema danoj uputi i otkloni nedostatak, te o učinjenom obavijesti predstojnika koji je uputu dao, akt će biti valjan i neće doći do obustave. Međutim, kada predstavničko tijelo u zakonom propisanim roku ne postupi prema danoj uputi, predstojnik će bez odgode dostaviti odluku o obustavi općeg akta nadležnom središnjem tijelu državne uprave koje će ocijeniti osnovanost odluke o obustavi u roku od 15 dana od dana prijama. Ako središnje tijelo odluku o obustavi ocijeni neosnovanom, ukinut će odluku predstojnika, te će bez odgode odluku o ukidanju odluke predstojnika dostaviti predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt. No, ako središnje tijelo državne uprave odluku predstojnika o obustavi općeg akta ocijeni osnovanom, podnijet će Visokom upravnom sudu zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta (članak 80., 81. i 82. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi), koji će donijeti konačnu odluku vezanu uz valjanost tog općeg akta.

Također, treba istaći da se u slučaju nadzora zakonitosti statuta predstavničkih tijela, na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 79., 80. i 81. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, osim u slučaju obustave statuta od primjene gdje, za razliku od drugih općih akata, konačnu odluku na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Ustavni sud Republike Hrvatske2.

Mirta Brkić – Gverieri, dipl. iur.
________________________________

1 Članak 90. Ustava Republike Hrvatske propisuje: „(1) Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u „Narodnim novinama“, službenom listu Republike Hrvatske. (2) Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan način u skladu sa zakonom. (3) Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno.“

2 Članak 82.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisuje: „(2) Kad središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu neposredno obustavi od primjene statut jedinice, odnosno kad odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene statuta ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske da pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. (3) Vlada Republike Hrvatske pokrenut će postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanjem postupka. (4) Ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka, prestaje obustava od primjene općeg akta.“